Zlatibor i čarobni turistički prsten destinacije koje rado biraju turisti: Hedonizam na kopnu, vodi i u vazduhu

Miloš Vasiljević
Foto: Miloš Vasiljević

Zlatibor kao turistička atrakcija gdje se čuju desetine svjetskih jezika na dnevnom nivou, te čarobni turistički prsten koji se sastoji od vožnje "Šarganskom osmicom", ali i krstarenje kanjonom rijeke Drine od Višegrada do Bajine Bašte, prizor je koji se malo gdje u svijetu u rasponu nešto više od 100 kilometra može doživjeti.

Hedonizam, najčešći je termin koji smo mogli čuti od zlatiborskih gondola, do ukrcavanja u antologijski voz, ali i pogledu sa palube broda koji plovi rijekom koja dijeli isti narod.

Iako se Zlatibor iz dana u dan gradi i zgrade niču kao pečurke nikada nije izgubio svoj osnovni smisao. To je i dalje oaza mira, mjesto idealno za porodične odmore, pripreme sportskih klubova, ali i atrakcija koja živi svih 365 dana. Katarina Čubrak iz Turističke organizacije Zlatibor rekla je da osim turista iz Srbije, ovu planinsku ljepoticu najviše posjećuju turisti iz Srpske, Crne  Gore ali i sa zapada, odnosno gosti iz Belgije, Holandije.

- Zlatibor se već godinama predstavlja kao jedinstvena destinacija koja odslikava jedinstvo i bogatstvo sadržaja za boravke gostiju svih uzrasta. Generacije turista na našoj planini pronalaze nove doživljaje, iskustva i uspomene koje se pamte. Svaka sezona, raspusti i praznici donose nam nove rekorde u posećenosti. Tokom prethodne letne sezone popunjenost kapaciteta bila je 95 odsto i dnevno na Zlatiboru boravilo je u proseku 50.000 turista - rekla je Čubrakova.

Kako kaže, Zlatibor ima pregršt zanimljivih atrakcija, ali jedna stvar se izdvaja od ostalih.

- U fokusu interesovanja gostiju je "Gold gondola" i onda nas je postavila na mapu svetskih destinacija zbog toga što je to najduža gondola na svetu sa devet kilometara vazdušne trase i povezuje centar Zlatibora sa našim najvećim vrhom Tornikom i pruža nezaboravno iskustvo. Tu su i Stopića pećina, etno-muzej Sirogojno i mnogi drugi sadržaji - kazala je Čubrakova.

Oni kojima su uskotračne pruge i vožnja vozom draži do gondole, moraju osjetiti draž "Šarganske osmice". Turisti su se uvjerili da je to jedna od najljepših željezničkih trasa na svijetu, a na godišnjem nivou u ove vagone ukrca se oko 100.000 ljudi, koji uživaju u prirodi kanjona rijeke Rzav od Mokre Gore do Višegrada. Preko mostova i kroz tunele saobraćao je čuveni "ćiro", koji je od 1925. godine olakšao svakodnevicu tamošnjem stanovištu i bio jedina spona sa Užicem, Beogradom, Višegradom, ali i morem. Danas, uskotračnom prugom od 760 milimetara, voze se turisti sa svih kontinenata, jer nema svakodnevne linije. Turistički vodič "Taratursa" iz Bajine Bašte Nedeljko Stamenić rekao je da ovaj voz spaja Srpsku i Srbiju.

- On je veliko bogatstvo, jer probijamo granice prirode i istorije. Od Mokre Gore do Višegrada je 25 kilometara i uskotračni kolosek ima jaku istorijsku pozadinu, a kompletno putovanje možemo uživati u prelepom pejzažu - rekao je Stamenić.

Prema njegovim riječima, 1974. godine kada je ova željeznica zatvorena iz ekonomskih razloga žene su u znak žalosti oblačile crninu. Ipak, 1999. godine obnovljeno je 15,5 kilometara, a 2010. godine kompletnih 25 kilometra na liniji Mokra Gora - Višegrad.

- Od 2003. godine otkako je obnovljena ona raste u svakom smislu i postala je prava turistička atrakcija jer nema konstantne polaske. Sada se putuje iz turističkih  razloga  i "Šarganska osmica" godišnje preveze između 80.000 i 100.000  turista, gde se retko čuje srpski jezik. Najviše dolaze zaljubljenici u uskotračne železnice, ali i u prelepu prirodu. To su  Kinezi, Japanci, Englezi, Holanđani i mnogi drugi - rekao je Stamenić, dodajući da je ovo bila jedna od najskupljih pruga na svijetu jer je metar koštao kao kilogram zlata.

Podsjeća da je ta pruga prije skoro vijek bila žila kucavica stanovništvu, jer ih je povezala sa velikim centrima u vremenu kada nije bilo ni puteva.

- Zamislite koliko je značilo nekom čoveku na selu da sedne u voz i ode do Višegrada, Užica, Sarajeva ili Beograda. U to vreme bilo je to kao naučna fantastika, ali se san ostvario, a veoma mnogo porodica je i živelo od železnice, a pre stotinu godina sve se to radilo ručno - rekao je Stamenić.

Turisti koji izaberu ovu rutu mogu uživati i u Višegradu i da posjete most, Andrićgrad kao i ostale atrakcije koje se nude kao na dlanu. Goran Glišić sedmu godinu je kapetan broda na Drini, koji krstari od Višegrada do Bajine Bašte. Ta vožnja je, kako kaže, veza čovjeka sa prirodom, a 2021. godine imali su turiste iz 42 zemlje svijeta.

- Ova vožnja je posebna jer je duga 52 kilometara ili tri i po sata plovidbe u jednom smeru. Ovde je sve opušteno, u okruženju je zelenilo, samo isključite mozak i nemate domet na mobilnom telefonu, što znači da je na vama samo da uživate. Svi dolaze sa pozitivnim utiscima, a ono što nas raduje jeste to da su vode čiste i da smo rešili plastični otpad - rekao je Glišić.

Direktor Turističke organizacije Republike Srpske Miodrag Lončarević rekao je da su Zlatibor i čarobni turistički prsten nešto što vrijedi posjetiti, a dobra je stvar za turizam Srpske, da se dosta njih i zadrži u Srpskoj.

- Ovo je prsten koji spaja Srpsku i Srbiju - rekao je Lončarević.

Direktor "Unis tursa" Zoran Preradović rekao je da su se u februaru na Sajmu turizma u Beogradu dogovorili sa Turističkom organizacijom Zlatibora i TO zapadne Srbije da dovedu turističke radnike iz Srpske na Zlatibor.

- Uživali smo na Zlatiboru - rekao je Preradović.

Japanci

Na početnoj stanici na Mokroj Gori zatekli smo i turiste iz Japana. Jin Vi Hao iz Zemlje izlazećeg sunca došao je da provede 15 dana na Balkanu i za "Glas Srpske" ističe da uživaju u prelijepim pejzažima, a nije mogao da se ne provoza "Šarganskom osmicom".

- Sa porodicom sam bio na moru u Hrvatskoj pa smo posjetili Beograd, a sada smo osjetili i čari ove uskotračne pruge i želimo još jednom. Usput, tu su nam i Višegrad i Sarajevo gdje ćemo biti još nekoliko dana - rekao je Vi Hao.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Galerija
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana