Razlozi za posjetu Oslo u 2020. godini: Od Munkovog muzeja do skijanja u zatvorenom

Glas Srpske
Razlozi za posjetu Oslo u 2020. godini: Od Munkovog muzeja do skijanja u zatvorenom

Norveška je jedna od najpoželjnijih i najljepših, kako evropskih, tako i svjetskih destinacija.

Mnogo je razloga da posjetite sve dijelove Norveške, a pogotovo njen glavni grad Oslo. Od ove godine, postoji još nekoliko noviteta i zanimljivih mjesta i objekata koje u Oslu vrijedi pogledati, posebno za ljubitelje umjetnosti, ali i za one zainteresovane za snježne avanture ili za učenje o klimatskim promjenama na drugačiji način.

Muzej posvećen Edvardu Munku

Edvard Munk je jedan od najznačajnijih svjetskih umjetnika, a novi Munkov muzej u centru Osla nudi posjetiocima jedinstveno iskustvo i pogled na modernu umjetnost. Ovaj muzej je jedan od najvećih svjetskih muzeja posvećenih samo jednom umjetniku. Munkova umjetnost prikazana je u tri stalne postavke, tako da će posjetioci imati priliku da pogledaju većinu njegovih djela.

Muzej će biti otvoren na jesen ove godine.

Biblioteka “Deichman Bjørvika”

Biblioteke su samo jedan od razloga da se posjeti Norveška, jer Norvežani čitaju više nego stanovnici ostatka Evrope. Nova biblioteka “Deichman Bjørvika” je jedna od ljepših u ovoj zemlji. Moderna zgrada opremljena je ogromnim i ugodnim prostorom za boravak, čitanje, učenje i razgovore. Biće otvorena 28. marta.

Skijanje unutra

Za sve one koji posjete Norvešku na ljeto, a imaju želju za skijanjem, tu je nova arena za skijanje “SNØ” koja posjetiocima nudi različite snježne avanture u zatvorenom prostoru. Otvorena je u januaru.

Destinacija “Ramme”

Nova kulturna destinacija na jugu Osla je “Ramme”. U pitanju je imanje koje je pripadalo slikaru Edvardu Munku. On je neka od svojih najpoznatijih djela stvorio na tom imanju. Ova destinacija, osim Munku, posvećena je izložbama, koncertima, izvođenju predstava i drugim kulturnim dešavanjima. Biće otvorena ovog proljeća.

Klimatske promjene u botaničkim baštama

Za sve koji žele da nauče nešto više o klimatskim promjenama i njihovom uticaju na planetu, mogu to da učine u prostoru botaničkih bašta u Oslu, u Kući klimatskih promjena, koja je predviđena samo za to. Kuća klimatskih promjena biće otvorena ovog proljeća kao dio Prirodnjačkog muzeja u Oslu.

Novi Nacionalni muzej

Iako će ovaj muzej biti otvoren tek sljedeće godine, svakako vrijedi da se nađe na ovoj listi. Muzej savremene umjetnosti, kolekcije Nacionalne galerije, Norveški muzej dekorativnih umjetnosti i dizajna biće objedinjeni pod jednim krovom. Svi koji su zainteresovani kako će muzej izgledati, mogu to da pogledaju i više se informišu u informacionom centru “Mellomstasjonen”.

Astronomsko objašnjenje prestupne godine i 29. februara

Kalendar prilagođen kretanju Sunca

Gregorijanski kalendar, koji koriste gotovo sve zemlje svijeta, ponavlja se u ciklusu od 400 godina. Nakon 400 godina nastupa period kada se za svaku godinu ponavlja kalendar sa istim rasporedom datuma i dana u sedmici kao i u kalendaru od prije 400 godina.

Tako je za 2000. godinu jednak kalendaru za 2400. godinu, kalendar za 2001. jednak je kalendaru za 2401, kalendar za 2002. kalendaru za 2402. itd. U tom jednom ciklusu postoji 97 prestupnih godina.

Prestupna je ona godina koja umjesto  365 ima 366 dana. Ovaj dodatni dan se dodaje februaru tako da on te godine umjesto 28 ima 29 dana. Svake četiri godine, prema astronomskom tumačenju, kalendarska godina se usklađuje s astronomskom godinom.

Prestupne godine su potrebne da bi se kalendar prilagodio kretanju Zemlje oko Sunca. Zemlja ne obiđe oko Sunca za tačno jedan okrugao broj, već za oko 365,2422 dana. To znači da jedna kalendarska godina ima grešku od 0,2422 dana što je skoro šest sati. Nakon 100 godina, ta greška se nagomila na 24 dana pa, ako bismo se držali tog kalendara, ispalo bi da nakon 100 godina kalendarski budemo u ljetu, ali u stvarnosti i dalje u proljeću.

Za sljedećih sto godina greška bi se udvostručila pa bi se tako desilo da naše daleke potomke usred kalendarskog ljeta zavije snijeg.

Inače, 29. februar najčešće pada u ponedjeljak ili u srijedu, po 15 puta u toku 400 godina, zatim u petak ili subotu, po 14 puta i u nedjelju, utorak ili četvrtak po 13 puta.

U gregorijanskom kalendaru važi sljedeće pravilo za određivanje prestupne godine. Svaka godina djeljiva sa četiri je prestupna, osim godina koje su djeljive sa 100, ali sa izuzetkom onih koje su djeljive sa 400. To znači da godine 1800, 1900, 2100, 2200, 2300. i 2500. nisu prestupne (jer su djeljive sa 100), ali godine 2000 i 2400 jesu (jer su djeljive sa 400).

Zbog ovoga se dešava da između dvije prestupne godine nekad prođe više od uobičajene četiri godine. Recimo u periodu od 1896. pa do 1904, punih osam godina, nijedna godina nije bila prestupna. Isti slučaj će biti i u periodu između 2096. i 2104. godine.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana