Kanađanin o Beogradu: Grad iza i ispred svog vremena

Nikola Tesla bio je genije koji nije želio da se eksponira. Međutim, stvari se mijenjaju u slučaju ovog pronalazača iz Srbije koji je umro 1943.

Sve je počelo 2006. kada je reditelj Kristofer Nolan stavio Teslu u film "Prestiž" (The Prestige) kog je u filmu igrao Dejvid Bouvi.

Crtač Metju Inman je 2012. objasnio zašto je "Nikola Tesla najveći štreber koji je ikada živio" u jednom od popularnih The Oatmeal stripova. Do jula 2014. kada je preduzetnik koji stoji iza Tesla kompanije, Elon Mask objavio da će donirati milion dolara za spas Tesline stare laboratorije u Nju Džerziju, nekada slabo poznati pronalazač postao je neko za koga su svi čuli, iako mnogima još nije jasno ko je on bio.

Maskov novac pomoći će da se zgrada u Vordenklifu pretvori u muzej Nikole Tesle. Međutim, Muzej Nikole Tesle već postoji i to u Beogradu.

U njemu možete naći gotovo sve što je on napisao i posjedovao i, kako mi je kustos rekao, novom muzeju neće dati ništa, čak ni kao pozajmicu.

Zato, ako želite da saznate više o čovjeku koji je inspirisao novu generaciju automobila, moraćete da posjetite prestonicu Srbije.

Ono što sam ustanovio prilikom posjete je da je Beograd pravo otkriće.

Tesla nije proveo mnogo vremena u Beogradu – prema nekim navodima, ovaj dječak iz malog grada, bio je u Beogradu samo na jedno popodne – ali prema njegovom nećaku, posljednja želja naučnika bila je da se njegov rad i arhivi vrate ovdje.

Tesla je najveći dio života proveo u SAD, ali je uvijek bio ponosni Srbin.

Muzej je mali i zabavan, kako to mora biti u ponosnim, ali siromašnim državama i smješten je u velikoj neoklasičnoj kući iz tridesetih godina prošlog vijeka, originalno sagrađenoj za jednog ministra.

U njoj se nalazi blizu 160.000 dokumenata, uključujući i Tesline prevode srpskih pisaca na engleski.

Vidio sam jedan rukom napisan prevod pjesme Jovana Jovanovića Zmaja, Teslinog omiljenog srpskog pisca i zaključio da praktično ništa ne znam o ovom mjestu.

Kao i na prethodnom putovanju do drugih zemalja Istočnog bloka, trajni efekti Hladnog rata bili su očigledni. Kao da je decenijama preko cijelog područja bilo bačeno ćebe.

Zbog toga su ova mjesta, bogata jedinstvenom hranom i vinima, literaturom, umjetnošću i muzikom i dalje nepoznata većini ljudi sa Zapada.

Nikada, na primjer, nisam čuo za pisca Ivu Andrića. Samo nekoliko ulica dalje od Teslinog muzeja, nalazi se Muzej Ive Andrića. Takođe mali, nekako skriven, ali savršen i to na način koji ne bi uspio da postigne ni jedan kustos: praktično je netaknut još od 1975, samo su na predmete postavljene staklene kutije, između ostalog i na Nobelovu nagradu za književnost, koju je osvojio 1961.

Priča o Majskom prevratu takođe je bila nova za mene.

Na nekoliko minuta od Andrićevog muzeja nalazi se Stari dvor; ovdje su 1903, sa balkona na drugom spratu, ubijeni, probodeni srpski kralj i kraljica bačeni na gomilu stajskog đubriva, u okviru vojnog prevrata.

Palata je danas Gradska skupština sa velikom baštom i travnjakom na mjestu gdje je pao kraljevski par.

Ako Kanada pati zbog obilne geografije, Srbija ima previše istorije. Najveći dio nje dešava se upravo ovdje, prije nego što se proširi ostatkom svijeta.

Tako su prvi pucnji u Prvom svjetskom ratu ispaljeni ovdje, a 1961. rođen Pokret nesvrstanih.

Međutim, današnji Beograd je ono što smatram najfascinantnijim: restorani stare četvrti Skadadrlije; Sveti Sava, još nezavršena pravoslavna crkva; grob maršala Tita, kao da se poruka o tome da se rat nikada ne sme ponoviti takmiči sa ožiljcima od NATO bombardovanja.

Novi Beograd je mjesto na kom do izražaja dolazi pun sjaj ovog grada. Palata Srbija, nekadašnje sjedište jugoslovenske vlade, modernistički san od betona i hroma, vlada okolinom. Nekoliko ulica dalje nalazi se podjednako fantastičan Hotel Jugoslavija, sedmospratna ljepotica u kojoj je odsjedao Vinston Čerčil dok je posjećivao jugoslovenskog lidera Tita.

Elizabet Tejlor je takođe spavala ovde, dok je bila u posjeti Ričardu Bartonu koji je igrao Tita u jednom filmu.

Za 50 dolara po noćenju ovdje možete odsjesti u renoviranim sobama, uz pokvarene radio aparate iz doba socijalizma i izaći na balkon koji gleda na fantastično mjesto na kom se sjastaju rijeke Sava i Dunav. Uz to možete čuti srpski pop iz devedesetih poznat kao turbo-folk kako odjekuje sa splavova ispod.

Tesla je umro prije završetka Drugog svjetskog rata, ali bih želio da je Beograd danas, sa mnogo tragova prošlosti i ožiljaka rata na njegovim fasadama, baš onakvo mjesto o kakvom je on sanjao: briljantno, slomljeno, neshvaćeno, koje uspijeva da bude i iza i ispred svog vremena.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.