Go­ti­ka sa uku­som mar­ci­pa­na: Grad ko­ji je vije­ko­vi­ma pred­stav­ljao cen­tar Bal­ti­ka

Agencije
Go­ti­ka sa uku­som mar­ci­pa­na: Grad ko­ji je vije­ko­vi­ma pred­stav­ljao cen­tar Bal­ti­ka

Li­bek je vije­ko­vi­ma bio gla­vni grad Han­ze­at­skog sa­ve­za, trgo­vin­ski naj­važni­jeg sa­ve­za na Bal­tičkom mo­ru. Duž cije­log gra­da pro­tiče rije­ka Tra­va ko­ja se uli­va u Bal­tičko mo­re, pa je krsta­re­nje je­dna od gla­vnih akti­vnos­ti, a možete sa­mo uživa­ti na oba­li kraj vo­de.

Za­ni­mlji­vost o Li­be­ku je i to da je mar­ci­pan ne­kih proi­zvođača za­štićen za­ko­nom. Ne­ma sva­ko pra­vo da kaže da proi­zvo­di mar­ci­pan po­rije­klom iz Li­be­ka, jer je ve­oma važno da u Li­be­ku po­slas­ti­ce bu­du od mar­ci­pa­na u ko­jem ne­ma ni zrna šećera, već sa­mo ba­de­ma, čak se ne do­da­je ni med.

U Li­be­ku možete da pro­nađete Mu­zej po­zo­ri­šnih lu­ta­ka ko­je su sa­ku­plje­ne ši­rom Evro­pe, Afri­ke i Azi­je.U ovom mu­ze­ju, osim što možete vi­dje­ti naj­ra­zličiti­je lut­ke, moći ćete da naučite i o značaju i sim­bo­li­ci lu­ta­ka u ra­zličitim kul­tu­ra­ma.

U bli­zi­ni Li­be­ka možete obići crkvu Aegi­di­en ko­ja je nas­tra­da­la u 1943. go­di­ne i ko­ja ni­ka­da ni­je obnov­lje­na ka­ko bi pred­stav­lja­la sjećanje na je­dan od naj­većih zločina ko­je je počinio čovjek.

Ne­ka­da je Li­bek no­sio na­ziv "Grad tor­nje­va" ko­ji ukra­ša­va­ju pa­no­mar­ski po­gled na grad, a za to je za­služna go­tička ar­hi­te­ktu­ra ko­ja se može vi­dje­ti kroz cije­li grad.

Gra­das­ka ka­pi­ja je je­dna od naj­po­jsećeni­jih zna­me­ni­tos­ti Li­be­ka. Hol­sten­tor je sa­građen 1464. go­di­ne u sti­lu pre­po­zna­tlji­vom za Sje­ver­nu Nje­mačku. Sa obe stra­ne ima dvije ku­le pre­kri­ve­ne vi­so­kim ku­po­la­ma, dok pro­laz ni­je pre­vi­še vi­sok, ali za­to se iznad nje­ga na­la­zi če­tri re­da pro­zo­ra, a unu­tar ovih zi­di­na na­la­zi se i ma­li mu­zej.

Iako za­sje­njen Hol­sten­to­rom, ka­pi­ja Bur­gtor pri­vlači ve­li­ki broj tu­ris­ta ko­ji uživa­ju u po­gle­du na mje­ša­vi­nu svih pe­ri­oda go­ti­ke i ba­ro­ka, a ne­ka­da je ovo bi­la za­pa­dna od­bra­na gra­da.

I Bo­go­ro­dičina crkva je iz­građena od ci­ga­la u go­tičkom sti­lu. Tor­nje­vi ove crkve vi­so­ki su 125 me­ta­ra, a za­vrše­ni su sa gra­dnjom sre­di­nom 13. vije­ka. Ova crkva je ve­oma stra­da­la u to­ku Dru­gog svet­skog ra­ta, a zvo­na ko­ja su pa­la za vrije­me bom­bar­do­va­nja i da­nas sto­je na is­tom mjes­tu na po­du crkve.

Još je­dan pred­sta­vnik sre­dnjo­ve­ko­vne ar­hi­te­ktu­re Li­be­ka je zgra­da grad­ske skup­šti­ne, ko­ja se prvi put spo­mi­nje 1225. go­di­ne, ka­da je bi­la u sti­lu ro­ma­ni­ke ko­ji je uni­šten požarom. Iako je go­ti­ka naj­do­mi­nan­ti­ja, na ovom zda­nju se vi­de i tra­go­vi re­ne­san­se u vi­du svije­tlih bo­ja pri građenju.

Kao i sve os­ta­le građevi­ne iz ovog pe­ri­oda, tor­nje­vi se iz­dižu i iznad ove. Is­ti "ukras" ima i je­dna od naj­sta­ri­jih bol­ni­ca u Evro­pi ko­ja je ra­di­la do 1960. go­di­ne. Da­nas služi kao pri­mjer tra­ja­nja ar­hi­te­ktu­re vi­še od 700 go­di­na. Čak i sta­ri­ja je Grad­ska ka­te­dra­la, međutim, zbog stra­da­nja u Dru­gom svjet­skom ra­tu, sa­mo ma­li dio je auten­tičan, a sve os­ta­lo je dje­lo re­kon­stru­kci­je.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana