Prije deset godina na televiziji oživljen izmišljeni svijet Džordža R. R. Martina: Svijet leda i vatre skrojen maštom

Milanka Mitrić/agencije
Prije deset godina na televiziji oživljen izmišljeni svijet Džordža R. R. Martina: Svijet leda i vatre skrojen maštom

Zmajevi satkani od vatre i pepela, čudovišta oživljena od leda, borba između dobra i zla, borba za tron, za vlast, za moć, borba za život, za preživljavanje, ljubav, smrt, požuda, sve to i još više činilo je početke priče o svijetu leda i vatre, potekle iz pera Džordža R. R. Martina, a pretočene u seriju “Igra prestola”, čije emitovanje je počelo prije 10 godina.

Prva epizoda ove serije premijerno je prikazana 17. aprila, a njena priča je počela adaptacijom prvog dijela Martinovog serijala “Pjesma leda i vatre”, nazvanog “Igra prestola”.

Martin serijal knjiga još nije završio, a emitovanje serije, nakon 73 epizode i osam sezona, završeno je 19. maja 2019. godine. Tvorci ostvarenja bili su Dejvid Beniof i D. B. Vajs.

Vesteros i Esos su izmišljena mjesta u koja je smještena čitava radnja u kojoj su među glavnim akterima nekoliko porodica – Stark, Targarjen, Lanister, Baration, Martel, Tajrel, Grejdžoj, Erin, Bolton, Frej, Tali i Bron.

“Igra prestola” jedna je od najpopularnijih i najnagrađivanijih serija ikad, a popularnost je na samom početku stekla zbog fantastične priče, zbog klasične teme koja je obrađivala različite (ne)pravedne vrste borbe za vlast, prikaza ratovanja i intrigantnih tema kojima se bavila.  Posljednja sezona urušila je godinama građenu slavu i uglavnom razočarala obožavaoce, ali uprkos tome serija je zadržala neku vrstu popularnosti i nakon završetka.

Koliko je u početku bila senzacija, i koliko su mnogi željno iščekivali i sa žarom prepričavali i razmjenjivali teorije o radnji, toliko je nakon završetka ostavila trag nevažnosti, jer je godinama gradila nešto što je olako na kraju urušeno. Međutim, uprkos pojedinim lošim momentima, sagledana kao cjelina, ostavila je jedan od značajnijih tragova u svijetu televizije.

- Bio sam primoran da pravim kompromis, ne samo kada je riječ o tome koliko će neke priče dobiti vremena u seriji, već i koji likovi će imati najviše prostora. To je traumatično, jer ponekad se njihova i moja vizija nisu poklapale, što je dovodilo do konflikta. Posljednja sezona nije vjerna priči. Da jeste bila, serija bi imala još pet sezona – izjavio je jednom prilikom Martin govoreći o različitostima serije i knjiga čije pisanje još nije dovršio, ali i o količini njegovog uplitanja u odluke samih producenata.

Gvozdeni presto bio je okosnica borbe porodica, koje su se usput sukobljavale i sa ledenim i mračnim stvorenjima, čiji dolazak je godinama najavljivan izrazom “Zima dolazi”. Učesnici u sukobima pokazivali su svoja čudovišna lica, namjere, različite izopačenosti i negativne strane ljudske prirode. To je jedan od segmenata koji je ovu seriju činio posebno zanimljivom - klasična priča o dobru i zlu u ljudima, koja je u samoj srži svega, ali i još jedan način spajanja fantastičnog i realnog u jednom istom svijetu.

Sedam kraljevina borilo se za gvozdeni presto, a inspiracija za samu priču, bila je izvučena iz istorijskih događaja, iz mitova i različitih stvarnih i nestvarnih priča smještenih u evropsku kulturu. Posebnost svijeta kojeg je Martin stvorio, a koji je uz mnoštvo specijalnih efekata oživio na televiziji je u baš u spajanju stvarnosti i priče, u cjelinu koja izgleda kao isječak iz alternativne istorije, a u kojem se stalno prepliću motivi vezani za religiju, vlast, status, te obrađuju teme nasilja, seksualnosti, izdaje, straha, rata i mira. To je bio svijet u kojem su zmajevi i ledeni džinovi, bijeli hodači i njihovi pratioci vodili ratove zajedno s ljudima, jedni protiv drugih, jedni za druge, i svijet u kojem je ledom i vatrom, spojen mit sa realnošću.

Izmaštani život u kraljevstvima “Igre prestola”, bio je mračan i prepun surovosti. Likovi i predjeli su zbog toga olako zaveli publiku i uvukli je u svoje intrige, sukobe i prevare, a Targarjeni, Starkovi, Lanisteri i drugi, dijelili su gledaoce u različite tabore, i stvaranjem napetosti iz epizode u epizodu, odvlačili ih u umove svojih likova i hordu obožavalaca razvrstavali na različite strane do samog kraja.

Nakon kraja “Igre prestola” u svijetu televizije ostavljeno je sjećanje na uspon i pad koji jedno ostvarenje može da doživi, ali i stvoren svojevrsni kult ponukan samim tokom i načinom razvoja i građenja radnje i spajanja raznolikih svjetova. Nakon kraja serije i hladnoće leda čiji komadi su ostali iza nje, u isto vrijeme stvorene su i male vatre, iz kojih u budućnosti možda ožive neke nove, veće, bolje i drugačije priče.

“Gvozdena godišnjica”

Povodom decenije od izlaska serije, sve sezone biće dostupne na platformi HBO Maks. Osim toga, HBO će objaviti oko 150 različitih videa, nastalih tokom snimanja serije, u kojima će  biti prikazani pojedini detalji koji do sada nisu objavljivani. Svi događaji kojima će biti obilježen ovaj mali jubilej obuhvaćeni su nazivom “Gvozdena godišnjica”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana