Misteriozna i nikad pronađena blaga: Za njima se još traga

express.hr
Misteriozna i nikad pronađena blaga: Za njima se još traga

Od ukradenog blaga Asteka do nestalih evropskih umketnina koje su ukrali nacisti ili zlata zakopanog u zemlji, ove dragocenosti i dalje golicaju maštu mnogih ljudi...

1. Izgubljeno blago "Tužne noći"

 


Krajem juna 1520. g. Asteci su napokon pružili otpor Ernanu Kortezu i španskim osvajačima, oteravši ih iz svog glavnog grada Tenočtitlan. Kortez je potom naredio svojim vojnicima da skupe blaga i zlata koliko mogu, naguraju ga u svoje oklope i s njima otplivaju do brodova koji ih čekaju. Ali, budući da se Tenočtitlan nalazio usred jezera, a zlato je teško, mnogi vojnici su se utopili zajedno s dragocenostima. Događaje iz te "La Nocha Trieste " (Tužne noći) ostali su zapisani u istoriji, a blago nikad nije pronađeno pa i danas navodno počiva ispod Meksiko Sitija, koji se smjestio povrh presušenog jezera.

2. Blago Lime

1820. godine britanski kapetan Vilijam Tompson je imao jedan osnovni cilj - ukrasti blago iz riznice čilenaskog grada i odnijeti ga u Meksiko. Ipak, kapetan nikad nije došao do Meksika, a postoje zapisi kako je blago sakrio na Kokosovom ostrvu, nenaseljenom ostrvu ispred Pacifičke obale Kostarike. Lovci na blago decenijama bezuspješno pokušavaju pronaći izgubljeno zlato, a jedan od njih bio je i američki predsjednik Franklin D. Ruzevlt. U kolekciji blaga navodno se nalaze zbirke zlatnika, zlatnih kipova, dragulja, kruna i srebrnih i zlatnih pločica danas vrijednih preko 250 miliona dolara.

3. Plijen pukovnika Džona Singltona Mozbija

Pukovnik Konfederacije Džon S. Mozbi 9. marta 1863. se sa svojim vojnicima upustio u opasan podvig - napali su vojnike Unije, zarobili njih 42 i onda su opljačkali odaje generala Edvina H. Stotona. No kako su bježali s mesta zločina, našli su na veliki kontingent trupa Unije kod Hejmarketa, nedaleko od Virdžinije. Mozbi je dao blago svom pomoćniku i čovjeku od povjerenja kako bi ga zakopao, pa da ga vojnici ne ugrabe usred bitke. Ono do danas nije pronađeno.

4. Blago gospe od Atoča

Iako je dio ovog blaga već pronađeno, to je za brojne lovce na blago samo dodatan argument da ono postoji. Ono je izgubljeno 6. septembra 1622. godine sa španskog broda "La Nuestra Señora de Atocha", nakon što se brod našao usred uragana nedaleko od Florida Kiza. Brod je bio natovaren blagom, ali je na svom povratku u Španiju potonuo kod plitkih koralnih grebena oko 56 km daleko od Florida Kiza, na dubini od 16 metara. Dio blaga je 1985. g. pronašao američki lovac na blago Mel Fišer, a navodno još nedostaju dragocijenosti vrijedne oko 500 miliona dolara, uključujući sedam tona srebra, 128.000 zlatnika, 27 kg smaragda i 35 kutija crkvenog zlata. Iako ronioci i danas često na tom području pronađu zlatnike, niko nije pronašao cijelu riznicu blaga.

5. Blago na dnu jezera Gvatavita

Zlato koje se nađe ispod vode je obično rezultat nezgode, ali to nije slučaj i s ovim blagom. Riječ je o jednom plemenu u Kolumbiji, čiji se sveštenik kao dio religijskog obreda prekriva zlatnim prahom i potom baca u jezero Gvatavita. Time se navodno i dan danas nudi žrtva vodenom bogu. Iako je bilo više pokušaja da se jezero isuši i dođe do zlata na dnu jezera, kolumbijska je vlada to zakonom zabranila.

6. Evropsko blago

Kako su nacisti terorisali Evropu tokom 1930-ih i 40-ih, u njihove ruke je dospijelo ogromno blago i imovina imućnih, većinom Jevreja. Krajem Drugog svjetskog rata postalo je očigledno da će oni izgubiti, pa su počeli da skrivaju i uništavaju ono što su otuđili. Navodno su veću količinu umjetničkih predmeta i zlata bacili u jezeru Tauplic u susjednoj Austriji.

7. Izgubljeno Konfederacijsko blago

Konfederacija je gubila svoju moć i propadala od sredine 1865. pa se Jug pripremao na predaju. Konfederacijska vlada je tada navodno odlučila da sakrije svoje bogatstvo u zalihama zlatnih poluga. Postoji priča kako ono još uvijek stoji zakopano negdje u blizini Vašingtona i čeka sretnog nalaznika.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana