Zlatan Klokić: Humanost grčkih heroja od zaborava će sačuvati film

Anita Janković Rečević
Foto: Velibor Tripić

Prva klapa dokumentarca koji će na male ekrane donijeti priču o nevidljivim herojima Grčke koji su tokom ratnih devedesetih ugostili na hiljade srpske djece pala je prije nekoliko dana, a emocije sa snimanja nikoga nisu ostavile ravnodušnim.

Istakao je ovo u intervju za “Glas Srpske” ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS Zlatan Klokić, navodeći da dokumentarni film nastaje na svjedočenjima Grka koji su glavni akteri tog djela.

- Filmom želimo predstaviti grčku stranu priče, odnosno kako je pomoć koju su pružali našem narodu tokom građanskog rata u BiH doživljena u očima Grka, kako su se osjećali kad su primili djecu bez roditelja, uplašene mališane koji nisu ni znala grčki jezik - priča Klokić.

GLAS: Kada bi film trebalo da bude završen i predstavljen publici?

KLOKIĆ: Snimanje je počelo prije nekoliko dana, pilot projekat je završen, a u toku sljedeće godine očekujemo da film bude gotov. Postoji mogućnost da bude snimljen i u formi serijala jer nam se javilo mnogo ljudi. Prvo snimanje bilo je u mjestu Ormilija na Halkidikiju i izazvalo je dosta emocija, jer je sticajem okolnosti na setu bila djevojka čiji je otac poginuo, a koju je 1995. godine ugostila grčka porodica čiju smo priču snimali. Svima je ostala u sjećanju rečenica koju je taj dan izgovorila: “Nekad nešto gubimo, a nešto dobijemo. Ja sam izgubila oca, ali mi je Bog podario novu porodicu u Grčkoj.”

GLAS: Otkud ideja za pokretanje kampanje koja za cilj ima oživljavanje veza grčkih porodica i građana Srpske?

KLOKIĆ: Na ideju za pokretanje kampanje došlo je Predstavništvo RS u Grčkoj s ciljem da se još više ojačaju srpsko-grčke veze, ali i da se ovaj humani gest grčkog naroda nikad ne zaboravi. Pomoć koju je srpski narod primio od Grčke predstavlja jedinstven događaj u novijoj svjetskoj istoriji, gdje je jedan narod pružio toliko ljubavi drugom narodu i upravo je to jedan od razloga što smo odlučili da podržimo projekat o nevidljivim herojima i da ih, kroz ovu kampanju, pronađemo i učinimo vidljivim za sva vremena. Želimo da na ovaj način, preko institucija Srpske, uputimo jedno veliko hvala grčkom narodu.

GLAS: Kakvi su odjeci i koliko se djece i porodica do sada prijavilo?

KLOKIĆ: Nakon objave videa u kojem smo pozvali grčke humaniste i dobrotvore koji su tokom rata ugostili djecu iz Srpske da nas kontaktiraju, prvog dana smo dobili mnogo pozitivnih reakcija, koje sada stižu svakodnevno. Već nam se javilo više od 200 ljudi, kako Grka koji su ugostili našu djecu, tako i mladih koji si bili u Grčkoj. Naši ljudi su prepoznali projekat kao jedinstven način da zahvale grčkom narodu, a Grci su sa ushićenjem prihvatili ideju da se na ovaj način taj jedinstveni čin humanosti sačuva od zaborava.

GLAS: Koliko je djece iz Srpske tokom devedesetih boravilo u Grčkoj?

KLOKIĆ: Prema zvaničnim brojkama Crvenog krsta Srbije, u pitanju je 12.000 mališana koji su boravili u Grčkoj, međutim, u akciju je bila i uključena Srpska pravoslavna crkva, kao i razna druga udruženja koja su takođe odvodila srpsku djecu iz tadašnje ratom obuhvaćene BiH u Grčku, tako da je broj sigurno dosta veći i prema procjenama kreće se oko 20.000 djece.

GLAS: Koliko je srpsko-grčko prijateljstvo jako?

KLOKIĆ: Veze između dva naroda su neraskidive i gledajući kroz istoriju grčki narod je bio jedan od rijetkih koji je uvijek pomagao Srbima. Najveći primjeri te neraskidive veze su doček naše vojske na Krfu nakon albanske golgote, zatim masovne demonstracije u znak podrške srpskom narodu tokom bombardovanja 1999. godine, postojanje srpskog vojničkog groblja u Solunu i slično. Koliko su te veze bitne govori i činjenica da je Grčka upravo jedna od zemalja u kojoj Srpska ima predstavništvo.

Ponovno spajanje

GLAS: Očekujete li da kampanja iznjedri neke nove projekte?

KLOKIĆ: Kampanja je već sada, za desetak dana trajanja, iznjedrila nove projekte, o kojima ćemo javnost blagovremeno obavijestiti. Ono što mogu reći je da u dogovoru sa Predstavništvom RS u Grčkoj planiramo sljedeće godine, ukoliko nam dozvoli situacija sa virusom korona, organizovati veliko okupljanje grčkih i srpskih porodica, i da označimo jedan dan u godini koji bi bio posvećen ovoj nesebičnoj pomoći grčkog naroda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana