Šta će uraditi stranke iz Srpske nakon odluke o raspisivanju izbora

Marijana Miljić Bjelovuk
Šta će uraditi stranke iz Srpske nakon odluke o raspisivanju izbora

BANjALUKA – Centralna izborna komisija raspisala je lokalne izbore po važećem Izbornom zakonu BiH i sa svim izmjenama koje je nametnuo Kristijan Šmit, a  u skladu sa svom novonastalom situacijom pitali smo lidere političkih stranaka iz Srpske da li će se prijaviti na ove izbore.

Konfuzija u javnosti je stvorena jer je i Srpska donijela svoj Izborni zakon kojim je predviđeno da Republika ne primjenjuje Izborni zakon BiH. Međutim, nije poznato kada će taj zakon stupiti na snagu jer je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda pokrenuo mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog

Prema odluci CIK-a izbori će biti održani 6. oktobra u svim gradovima i opštinama u BiH. Utvrđen je i redoslijed izbornih aktivnosti prema kojem se do 24. maja podnose prijave za ovjeru učešća na izborima za stranke i nezavisne kandidate. 

Stranke u vlasti

U najvećoj stranci u Republici, SNSD-u, navode da će razgovarati sa koalicionim partnerima te da će javnost na vrijeme biti upoznata o svemu. U ostalim vladajućim strankama se nadaju da će taj sastanak biti održan uskoro jer vrijeme curi.

- S obzirom na to da su počeli da teku rokovi očekujem da najhitnije bude donesen zajednički stav svih parlamentarnih stranaka sa sjedištem u Republici Srpskoj. Treba da se očitujemo da li učestvujemo u izbornom procesu koji vodi CIK ili ćemo sačekati da na snagu stupi zakon koji je usvojila Narodna skupština - kazao je predsjednik DNS-a Nenad Nešić i dodao da bi taj sastanak trebalo da sazove lider SNSD-a Milorad Dodik.

Naglasio je da je vrijeme za jedinstven odgovor Republike Srpske.

- Treba da jasno pokažemo da nismo kolonija, da imamo svoj stav i glas. Trebalo bi da vidimo šta je u ovom trenutku ono što je realno, moguće i u interesu Republike - kazao je “Glasu” Nešić i dodao da bi trebalo razmisliti i o odgađanju lokalnih izbora te njihovom spajanju sa opštim izborima, koji bi trebalo da budu održani 2026. godine.

Sličnog stava je i lider DEMOS-a Nedeljko Čubrilović koji navodi da očekuje da vlast u Republici donese zajednički stav o pitanju učešća na izborima koje je raspisao CIK.

- Ne bi dobro bilo da u ovoj fazi stranke iznose svaka svoj stav i viđenje ove situacije. Dovoljno je cijelu situaciju zakomplikovalo CIK, a da ne govorim o odlukama Kristijana Šmita  - kazao je “Glasu” Čubrilović.

Njihovo mišljenje dijeli i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić koji navodi da će održati sastanak unutar koalicije na ovu temu.

- Na tom sastanku, koji ćemo održati već idućih dana, donijećemo zajednički stav o odluci CIK-a i izlasku na izbore - kazao je “Glasu” Stevandić.

Od lidera SP-a i NPS-a Petra Đokića i Darka Banjca nismo uspjeli dobiti komentar o izlasku na izbore koje je raspisao CIK-a, dok prvi čovjek SPS Goran Selak navodi da će 18. maja održati sjednicu Glavnog odbora stranke na kojoj će donijeti odluku o učešću na izborima u BiH.

- Mi kao legalisti poštovaćemo važeće propise. Naravno da ćemo se usaglašavati i dogovarati sa ostalim, ali konačnu odluku će donijeti Glavni odbor SPS za manje od deset dana - kazao je “Glasu” Selak.

Opozicija

Sa druge strane, u  najvećim opozicionim strankama u Republici Srpskoj nema dvojbe.

- SDS će se prijaviti na izbore koje je raspisao CIK na osnovu Izbornog zakona BiH. Taj zakon je u ovom trenutku jedini važeći bez obzira što je on nametnut. Ne znamo šta će se dalje dešavati. Izborni zakon RS je na nekom stendbaj aranžmanu. Taj zakon je više korišten kao mamac ili sredstvo za političku trgovinu SNSD-a, što je njihova stara strategija - kazao je “Glasu” prvi čovjek SDS-a Milan Miličević i dodao da su u sličnoj poziciji i izmjene Izbornog zakona BiH koji se trenutno nalazi u proceduri u Parlamentu BiH.

Miličević naglašava da niti jedan od tri pomenuta zakona ne garantuje paket izbornog integriteta.

- Ti zakoni ne daju mogućnost i nadu za fer i poštene izbore jer ništa od onih stvari koje smo tražili, od povećanja cenzusa, drugačijeg načina kandidovanja te skenera na svakom biračkom mjestu nije usvojeno ili je usvojeno kao pilot projekat. Izbori kakvi god da su oni će na kraju pokazati pravo stanje stvari u Republici Srpskoj i BiH - zaključio je Miličević. 

U PDP-u navode da bi “pobijedili na izborima, moraju se prijaviti”.

- Postoji samo jedan zakon koji se primjenjuje u ovom slučaju. Izborni zakon RS nije stupio na snagu niti ga je moguće primijeniti u skladu sa rokovima koji su definisani za lokalne izbore 2024. godine. Mi se nalazimo u veoma jasnoj situaciji. Najveći problem imaju stranke vladajuće koalicije kako izaći iz ove situacije u koju su se same dovele - kazao je “Glasu” Branislav Borenović, lider te stranke.

Naglasio je da će PDP iduće sedmice održati sjednicu Glavnog odbora i donijeti adekvatne odluke.

- Ovdje je sve više-manje poznato - zaključio je Borenović.

Komentar na ovu temu nismo uspjeli dobiti od Liste za pravdu i red i Narodnog fronta.

Trošak

Centralna izborna komisija procijenila je i da će lokalni izbori u BiH 2024. godine koštati oko 19 miliona maraka. Takođe su usvojili i odluku o zaključivanju Centralnog biračkog spiska, prema kojem je zaključno sa 7. majom u njega upisano 3.406.088  birača.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana