Obilježeno 78 godina od slavne bitke: Kozara simbol herojske borbe i velike žrtve FOTO

GS
Obilježeno 78 godina od slavne bitke: Kozara simbol herojske borbe i velike žrtve FOTO

PRIJEDOR – Kozara je simbol herojske borbe i velike žrtve i Republika Srpska, koja baštini vrijednosti koje Kozara predstavlja, ne smije da dozvolimo pokušaje prekrajanja istorije.

Poručeno je to danas na Mrakovici gdje je služenjem parastosa i polaganjem vijenaca na Centralnom spomen -obilježju obilježena 78. godišnjica Bitke na Kozari. Obilježavanju su prisustvovali predsjednica Srpske, Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, delegacija Vlade predvođena ministrom rada i boračko-invalidske zaštite Duškom Milunovićem, predstavnici Vlade Srbije i Ambasade Rusije u BiH.

Kod centralnog spomenika poginulima položeni su vijenci, a prethodno je služen parastos. Ovom događaju ove godine prisustvovao je manji broj ljudi zbog trenutne epidemiološke situacije uzrokovane virusom korona.

Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da Srpska kao društvo funkcioniše na tekovinama svega onoga što je dala Kozara, ali i mnoga druga mjesta širom Republike.

Cijanovićeva je navela da se obilježavanje na Kozari danas odvija u nešto drugačijim okolnostima nego prethodnih godina, ali da su se uprkos svemu okupili danas na ovom mjestu da bi iskazali poštovanje prema slobodarskom narodu Kozaru.

Ona je istakla da se na ovaj način iskazuje poštovanje i prema naporima i svemu što je uloženo u vrijeme NOB-a, ali i prema borcima i stanovništvu.
- Stanovništvo je podnijelo težak teret i pokazalo zapravo na koji način se i dostigne i na koji način se brani sloboda. Republika Srpska baštini vrijednosti svega onoga što nosi Kozara i mnoga druga naša mjesta, koja su pokazala svoje dobro lice i uvijek bila na pravoj strani istorije. Prema tome naša zahvalnost, kao institucije, mora biti vječna - rekla je Cvijanovićeva.

Dodala je da takav mora da bude odnos institucija prema ovim događajima

- Stradalništvo koje je vezano za ovaj kraj svakako izaziva duboko poštovanje, ali i neke druge stvari, a to znači opomenu da moramo graditi svoju budućnost, poštovati svoju prošlost i na njoj zasnivati našu budućnost - rekla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, na svim tim tekovinama i vrijednostima uvijek treba jačati institucije Republike Srpske zato što su one garancija jake Srpske.

- Naša je obaveza da gradimo i dodatno jačamo Republiku Srpsku i da svaki put na svim ovim mjestima moramo toga biti i dodatno svjesni - rekla je Cvijanovićeva.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da se ne smije dozvoliti prekrajanje istorije pokušajima potomaka onih koji su ubijali narod na Kozari koji kažu da se nešto drugo dešavalao.

- Istina je da je ovdje 3.500 partizana branilo zbjeg od 65.000 ljudi, civila, žena, djece i staraca koje je napalo 45.000 raznih formacija ustaša i Nijemaca i da je poginulo 9.500 boraca i 45.000 civila - rekao je Dodik novinarima na Kozari.

Podsjetio je da je zarobljeni zbjeg sa Kozare spušten u Jasenovac "koji je odnio 500.000 života Srba i 30.000 djece.

- Mnoga djeca su data u katoličke porodice gdje su promijenjena njihova imena.To je jedan produženi zločin nad našom vjerom i našim narodom. Činjenica je da su ustaše i Nijemci ovdje desetkovali Srbe, pobili naše ljude i uništili domove - istakao je Dodik.

Naglasio je da u narodu živi priča o Kozari koja je nesumnjivo simbol borbe za slobodu protiv fašista i simbol borbe za nacionalno oslobođenje jer su Srbi ovdje živjeli i preživjeli.

- Ono što boli je da komunistička vlast nije vratila Kozari ono što je trebalo da vrati. Ona je razvijala neka ustaška mjesta kao što je Bugojno, a zanemarila Potkozarje i Kozaru koji su tako mnogo dali. I zato je naš posao da radeći infrastrukturne i druge projekte, kao što je put prema Podgradcima od prošle godine, da vratimo Kozari i njenom slobodarskom duhu i stradnju dio toga i da sjećanje živi - poručio je Dodik.

On je irazio zadovoljstvo da ovaj važan datum u srpskoj istoriji zajedno obilježavaju vlade Srpske i Srbije.

Državni sekretar u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Vlade Srbije Zoran Antić naglasio je da je Kozara startiše Srba u Drugom svjetskom ratu i simbol otpora, stradanja i borbe srpskog naroda za opstanak.

- Ni Kovid-19, ni bilo šta nas ne može spriječiti da budemo zajedno sa našim narodom u Republici Srpskoj - rekao je Antić.

On je naveo da je srpski narod u 18, 19. i 20. vijeku dao mnogo žrtava u borbi za slobodu, a protiv svih onih koji su željeli da Srbi nestanu na ovim prostorima.

"Kada govore o tome da smo mi genocidni, naprotiv, genocid je izvršen nad srpskim narodom, srpski narod je najviše stradao i svi su dužni da poštuju srpske žrtve", rekao je Antić.

On je najavio da će se Vlada Srbije truditi da zajedno sa Vladom Srpske na svim mogućim mjestima, na svakom kamenu, obilježimo stradanje bilo kojeg srpskog borca i civila i nedužnog lica koje je dalo svoj život.

Gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković rekao je da je ova planina nekada hučala od eksplozija granata, bombardovanja avionima i štektanja mitraljeza, a da danas živi mirno i da narod s Kozare danas šalje poruke mira.
- Kult sjećanja na stradali narod i borce Kozare se nastoji održati u svim uslovima da mlađe generacije vječno pamte strašne događaje i teška vremena na legendarnoj planini - dodao je Đaković.

Višković: Žrtva koja nas je zadužila

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković poručio je, povodom obilježavanja 78 godina od bitke na Kozari, da je stradanje srpskog naroda na Kozari izuzetno jak simbol borbe za slobodu.

- Žrtva koju je Kozara podnijela zadužila je nas i buduće generacije da baštinimo vrijednosti slobodarskog duha i Narodno-oslobodilačke borbe - naveo je Višković.

On je istakao da je pruženi otpor pokazao veliku snagu i hrabrost kako boraca, tako i civilog stanovištva tog kraja, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose s javnošću.

-Na nama je i da ne dopustimo umanjivanje značaja događaja kao što je bitka na Kozari i iskrivljavanje istorijskih činjenica, uz želju da se ovakvo stradanje više nikada ne ponovi - naveo je Višković.

Čubrilović: Narod Kozare dao veliku žrtvu

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović rekao je, povodom obilježavanja 78 godina od Bitke na Kozari, da je Kozara do danas simbol herojske borbe i velike žrtve koju je dao srpski narod za slobodu.
- Veliku žrtvu dao je narod Kozare i Potkozarja u borbi protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu. Na Kozari su u bespoštednoj borbi sa fašistima živote izgubile desetine hiljada boraca, ali i civila, žena i djece. Danas je dan kada svi zajedno treba da podsjetimo na tu herojsku bitku i veliku žrtvu zarad slobode čovječanstva i da odamo počast herojskom narodu Kozare - istakao je Čubrilović.

On je dodao je je Kozara mjesto koje svjedoči ne samo o žrtvi srpskog naroda i njegovom herojstvu, nego prije svega o slobodarskoj tradiciji, ponosu i prkosu i onda kada izgleda da je, zbog brojnosti i snage neprijatelja, ta bitka unaprijed izgubljena, saopšteno je iz Narodne skupštine Republike Srpske.
- Srpski narod sa Kozare i danas glasno poručuje da je njegov zavjet mir i sloboda. U tom zavjetu odzvanjaju glasovi i mrtvih predaka i živih potomaka. To je oporuka koja se ne krši - poručio je Čubrilović.

Šarović: Žrtve Kozare neće biti zaboravljene

Predsjednik SDS-a Mirko Šarović poručio je da SDS nikada neće zaboraviti žrtve Kozare i Potkozarja i da će nastaviti tradiciju sjećanja na stradanje nevinog naroda ovog kraja.

Šarović je naglasio da je Kozara simbol srpskog stradanja i otpora, borbe za slobodu, koja je i danas neophodna srpskom narodu na prostoru BiH.

-Masovno stradanje našeg naroda tokom cijelog prošlog vijeka naučilo nas je da sloboda nema cijenu i da treba da budemo ponosni na sve one koji su žrtvovali svoje živote za slobodu i opstanak naše djece - naveo je Šarović.
On je naveo da je ova stranka stala na branik otadžbine i srpskog naroda 1992. godine i da je na čelu sa Vojskom Republike Srpske nastavila njegovu odbranu, te da najbolje zna koliko se narod žrtvovao.

 

Krvava epopeja

Ofanziva ustaša i njemačkih nacista, uz podršku mađarskih fašističkih snaga, na Kozaru počela je 10. juna 1942. godine, što je bio uvod u jedan od nastrašnijih zločina počinjen nad srpskim narodom ikada.

Tog 10. juna otpočeo je koncentričan napad na partizane iz svih okolnih garnizona. Fašističke snage počele su opkoljavanje šireg područja Podkozarja i krenule u sistematsko ubijanje i uništavanje srpskog naroda i njihove imovine.

Oko 40.000 njemačkih i hrvatskih vojnika zatvorilo je obruč oko slobodne teritorije kozarske oblasti. U opkoljenom području zbjeg sa oko 80.000 srpskih civila branilo je 3.500 boraca Drugog krajiškog partizanskog odreda.
Poslije 50 dana teških borbi i pogibije 1.700 branilaca, mjestimično je probijen obruč i spaseno je nešto više od 15.000 civila, ali su napadači ipak nadjačali.

Ustaše i njemački nacisti zauzeli su Kozaru 18. jula 1942. godine nakon 38 dana ogorčenih borbi i velikog otpora Srba.

Spalili su i opljačkali sva sela, pobili dio stanovništva, uključujući 540 ranjenika, a oko 60.000 srpskih civila otjerali u logore, mahom u Jasenovac. Bio je to isplanirani genocid. Ubijani su djeca, žene, starci.

Njemačke snage, uz veliku podršku ustaša i domobrana, organizovale su napad na Kozaru kao najaktivnije žarište otpora.

Kozarske Srbe i partizanske snage napalo je 11.000 oficira, podoficira i vojnika Vermahta, te 20.000 ustaša i domobrana, a Mađari su učestvovali sa pet topovnjača riječne flotile.

Partizanska formacija na Kozari, Drugi krajiški partizanski odred, brojala je oko 3.000 vojnika, ali je regrutovala rezerve iz 60.000 civila na slobodnoj teritoriji.

Napad je počeo 10. juna i krenulo je sistematsko potiskivanje i iznurivanje branilaca. Odbrana, u početku vrlo uspješna, nakon desetak dana počela je da posustaje usljed gubitaka, zamora i nestanka municije.
Suočeni sa nemogućnošću daljeg odolijevanja, borci Drugog krajiškog odreda odlučili su se za proboj iz obruča 3. jula 1942. godine u jugozapadnom dijelu Kozare, 15 kilometara istočno od sela Međuvođe, u sjeverozapadnoj Bosni.

Kroz sve linije obruča probio se znatan dio pripadnika ovog odreda i dio zbjega od više hiljada civila.

Napadači su u zoru zatvorili obruč i krenuli u "češljanje" Kozare. Već prvog dana likvidirana je partizanska bolnica i pobijeno oko 300 ranjenika. Tokom naredne dvije sedmice njemačke snage i jedinice Nezavisne Države Hrvatske brutalno su se obračunale na srpskim stanovništvom koje nije uspjelo da prođe kroz obruč.

Jedan broj ubijen je na licu mjesta, dok je većina transportovana u logore. Bila je očigledna namjera da se to područje potpuno "očisti" od srpskog stanovništva da bi partizani bili lišeni baze i mogućnosti preživljavanja.
Oko 68.000 stanovnika deportovano je u logore. Ukupan broj civilnih žrtava na Kozari i Potkozarju iznosio je oko 35.000 ljudi, od kojih je najveći dio stradao upravo u ovoj operaciji i tokom internacije u logore koja je uslijedila.

Posebno je tragična sudbina gotovo 20.000 srpske djece, malih Kozarčana, koji su ubijani i iscrpljivani glađu i bolestima. Jedan dio je spasen i dat na usvajanje hrvatskim porodicama, a humanitarka Diana Budisavljević uspjela je da izvuče iz logora između 10.000 i 12.000 srpskih mališana.

Tokom ustaško-njemačke zločinačke ofanzive na Kozari i Potkozarju ubijeno je i stradalo oko 35.000 ljudi. Sudbina Srba sa Kozare jedna je od najvećih tragedija koje su zadesile srpski narod u 20. vijeku.

Spomenik stradalnicima Kozare podignut je na Mrakovici, jednom od vrhova ove planine. Riječ je o impozantnom spomeniku visine 34 metra, a posvećen je borbi i stradanjima tokom bitke na Kozari u proleće 1942. godine.
 

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana