Ko je Tomazo Debenedeti, majstor lažnih vijesti

Srna
Ko je Tomazo Debenedeti, majstor lažnih vijesti

BEOGRAD - Italijanski novinar Tomazo Debenedeti, koji je objavio da su od njega potekle lažne vesti o posjeti ministra spoljnih poslova Rusije Sergeja Lavrova Srbije i smrti bivšeg premijera SRJ Milana Panića, poznat je odranije po ovakvim “nestašlucima”.

Debenedeti je danas, sa lažnog profila budućeg ministra spoljnih poslova Srbije Nikole Selakovića tvitovao da Lavrov dolazi u Srbiju “sjledećeg novembra”, kao i da je konzulat Srbije u Los Anđelesu potvrdio vest o smrti Milana Panića. Zatim je na istom nalogu razotkrio svoj pravi identitet.

Ovaj novinar našao se u žiži domaće javnosti poslednji put kada je sa lažnog naloga ministarke spoljnih poslova BiH Bisere Turković objavio lažnu vijest da je Ratko Mladić preminuo u pritvoru Haškog tribunala.

Debenedeti je poznat po brojnim lažnim profilima poznatih ličnosti na društvenim mrežama, preko kojih je širio lažne vijesti. Tako je njegova lažna vijest o smrti sirijskog predsednika Bašara el Asada, koju je objavio 2012. godine, čak uticala i na globalne cijene nafte, objavio je „Gardijan”.

Debenedeti je prevarantsku karijeru počeo objavljujući lažne intervjue sa poznatim ličnostima u italijanskim medijima. Među onima sa kojima je izmislio razgovore su poznati pisci Džon Grišam, Žoze Saramago, Mario Vargas Ljosa, Artur Miler, Gor Vidal i drugi.

Njegovi lažni intervjui u italijanskim novinama raskrinkani su kada je objavio kako u razgovoru sa njim američki pisci Filip Rot i Džon Grišam kritikuju tadašnjeg predsjednika Baraka Obamu. Oba pisca su demantovala da su uopšte razgovarala sa Debenedetijem, a pogotovo da su izrekli ono što je on napisao.

Kako je sâm napisao na svom pravom Tviter nalogu, ali i rekao u razgovoru za „Gardijan”, on širi lažne vijesti kako bi pokazao da su društvene mreže veoma nepouzdan izvor za medije.

Omiljene lažne vesti su mu, ipak, o smrti poznatih ličnosti. Tako je „sahranio” već ranije i Stjepana Mesića, Džoan K. Rouling, Fidela Kastra, papu Benedikta XVI, Milana Kunderu, Pedra Almodovara...

Pošto je razotkriven u klasičnoj štampi, Debenedeti se okrenuo internetu. Tako je, na primer, poslao imejl „Internešnl herald tribjunu”, u kom se kritikuje rat u Libiji i potpisao ga je sa Umberto Eko, piše IT Mikser.

Potom je, potpisujući se kao meksički pisac Pako Injasio Taibo, poslao imejl u kom hvali papu časopisu „Avenire”, koji objavljuje italijanska biskupska konferencija. „Avenire” je lažnu Taibovu izjavu objavila na naslovnoj strani.

Prva Tviter avantura bila mu je kada je napravio lažni nalog švedskog pisca Heninga Mankela, koji je razotkriven pošto su švedski mediji počeli da ga citiraju, pa je sam književnik reagovao.

Ređali su se brojni drugi lažni nalozi poznatih ličnosti, kao što su bivši avganistanski predsednik Hamid Karzai, drugi čovek Vatikana kardinal Tarsisio Bertone, bivši italijanski premijer Mario Monti, španski ministar Kristobal Montoro, sirijski predsjednik Bašar el Asad…

Na njima je objavljivao lažne reakcije na pojedine događaje koje su prenosili mediji, ali i izmišljene vijesti o smrti poznatih ličnosti. Na tim nalozima je objavljivao da su preminuli papa Benedikt, Mik Džeger, Pedro Almodovar, Fidel Kastro, Džoan K. Rouling, Kosta Gavras, Milan Kundera…

„Na Fejsbuku ste ograničeni na prijatelje, dok na Tviteru to nije slučaj, nego će vas ljudi uvijek pratiti, a mediji onda objavljivati vaše informacije”, rekao je Debenedeti.

Svoju tezu koliko su društvene mreže nepouzdan izvor informacija, Debenedeti potkrepljuje primjerom lažnog naloga španskog ministra Montora.

„Čak i kada je Montoro više puta ponovio da taj profil nije njegov i dalje ga je pratilo 3.000 ljudi”, rekao je Debenedeti za „Gardijan”.

Vrhunac Debenedetijevog cinizma bio je kada je otvorio Tviter nalog na ime severnokorejskog lidera Kim Džong Una.

„Onda sam jednog dana promjenio ime u Sonja Gandi i na profil stavio detalje te indijske političarke. Tako su pratioci Kim Džong Una odjednom postali pratioci Sonje Gandi. Bilo je previše lako”, izjavio je Debenedeti.



 

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana