Donja Gradina - dolina tišine i tuge: Obilježen Dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina

Srna
Obilježen Dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina
Foto: Srna | Obilježen Dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina

DONjA GRADINA - Jasenovačke žrtve ne smiju biti zaboravljene, poručeno je danas iz Donje Gradine gdje je obilježen dan sjećanja na srpske, jevrejske i romske žrtve ustaškog logora Jasenovac.

Donja Gradina danas je dolina tišine, ogromne tuge prema onome šta se ovdje desilo, rekao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u Spomen-području "Donja Gradina" na obilježavanju Dana sjećanja na jasenovačke žrtve.

Dodik je poručio da će ovdje dolaziti dok je živ, napomenuvši da je o stravičnim zločinima u ustaškom logoru Jasenovac slušao kao dijete, a među njima je i priča kako su ustaše u džak, gdje su stavljali djecu gurali i mačke, zavezali i bacali u Savu.

- Zar je moguće da to postoji. Naravno, nastavićemo da se toga sjećamo - rekao je Dodik.

On je istakao da se srpski narod odvaja od drugih jer nikada nije htio da izgubi slobodu, a nje nema bez države.

- Zato je nastala Republika Srpska, i drago nam je da vidimo sve moćniju i snažniju Srbiju, koja je centar bezbjednosti, mira, razvoja - istakao je Dodik.

Istakao da ima gađenje prema pokušajima da se rehabilitiju ustaški pozdravi, te da ima neodoljivu želju da stane i kaže šta misli o njima.

- Pobili ste nas samo zato što smo bili Srbi, pobili ste nas jer smo bili bolji ljudi od vas - naglasio je Dodik i dodao je "saučesnik bila Titova komunistička vlast".

On smatra da je veliki zločin i to što se nakon rata nije dozvolilo da se uradi istraživanje, zapiše istina, utvrde imena ubijenih, ali i onih koji su ubijali.

-Oni to nisu dali jer je to toliko bilo stravično. Odučili su da skrajnu istinu i da samo mi potomci koji smo nastavili ovdje da živimo imamo sjećanje, jer smo imali od koga da čujemo. Ni danas niko osim nas zločin ovdje ne naziva genocidom. Hoće da nam kažu da je normalno kada se nešto tako desi - rekao je Dodik.

Naglasio je da je patriotizam sjećati se onoga šta se desilo u Donjoj Gradini, ali i reći kojem narodu pripada.

-Okupili smo se ovdje da pamćenje i sjećanje održimo živim, svjesni da riječima ne možemo dočarati tugu koje ovo mjesto nosi. Neki su danas sa nama, neki nisu, nalaze razne razloge, kao da se ovo desilo prije nekoliko dana ili mjeseci - rekao je Dodik.

On je upitao zašto srpski narod ne može da ima ono što je dobio međunarodnim dokumentima i sporazumima.

-Zašto ne možemo da imamo Dejtonski mirovni sporazum, zašto hoćete da uništite Republiku Srpsku, kako je moguće da sve i jedan izabrani srpski predsjednik mora da bude okaljan, kako je moguće da ni jedan nije izraz volje naroda, nego uvijek neko pokušava sa strane da ga okarakteriše slabim, lošim - rekao je Dodik.

On je istakao da srpski narod ne može da dozvoli prekrajanje Dejtonskog sporazuma, niti da se smanji snaga Republike Srpske.

-Ne možemo dozvoliti nasilje nad nama u različitim vremenima od Dejtona do danas, otimanje nadležnosti, te da to ostane zapakovano kao tako i još hoće cinično da nam kažu da smo na to pristajali - rekao je Dodik.

On je naveo da se danas može vidjeti da to nije kraj napada na Srpsku, te da je krajnji cilj da nestane Republike Srpske.

-Njihov cilj je da se smanji naše povjerenje u Republiku Srpsku, da joj ne vjerujemo nego da vjerujemo da treba da odemo odavde. Kako ćemo otići? Kome ćemo ostaviti ovu šumu, sjećanja? Kako ćemo se boriti sa tim? - upitao je Dodik.

On je upozorio da Srbi ne smiju dozvoliti da im se uništi entitet, jer će im na taj način biti uništen i identitet.

-Zato moramo biti zajedno, boriti se za naša prava, za ustavnu BiH i nikakvu drugu, za jedinstvo srpskog naroda, koje prati naš identitet -  poručio je Dodik.

 

Cvijanović: Mjesto na kojem je najteže govoriti

Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da je Donja Gradina mjesto na kojem je najteže govoriti, te da ništa u bližoj i daljoj istoriji srpskog, a ni ljudskog roda nije uporedivo sa onim što se u mračnom periodu NDH dešavalo na ovom prostoru.

- Ovo je mjesto bola i tišine, na kojem su se umjesto riječi čuli krici nedužnih žrtava, beznadežna vriska žena, plač i jecaji nevine djece. Niko nije mogao da računa na samilost, niti na saosjećanje. Ubijanje nije bilo industrijsko, kao u nacističkim logorima smrti, već sadističko i divljačko. Svaka žrtva bila je suočena sa ličnom, patološkom mržnjom svog krvnika - naglasila je Cvijanović.

Podsjetila je da se prema žrtvama nije postupalo kao prema ljudskim bićima, već objektima za iživljavanje iz najmračnijih pobuda.

U obraćanju na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina - genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donja Gradina, predsjednik Srpske je ukazala da činjenica da su jedino u NDH postojali logori za djecu dovoljno govori o izopačenosti tog sistema i svireposti ideologije koja je iza njega stajala.

- Metodologija ustaških egzekucija jedinstven je primjer u istoriji da su učenici, po zlu i izopačenosti, prevazišli svoje mentore i učitelje. Zbog toga u ovom slučaju nije moguće pronaći odgovarajuće riječi, jer ni moralna, ni pravna terminologija ne mogu opisati monstruoznost dželata, niti bol i patnju njihovih žrtava. A one za nas nikada ne smiju postati broj, niti hladna statistika - naglasila je Cvijanović.

Ona je rekla da su svi jasenovački mučenici bili nečija djeca, braća i sestre, očevi i majke, ljudska bića sa svojim imenima i prezimenima, kućama, porodicama, svakodnevnim radostima i brigama.

- I kao što je svaki ljudski život svetinja, tako je i svaka smrt bila dovoljno tragična sama po sebi, a masovnost svirepog ubijanja užasavajuća. Nisu ubijali brojeve, već ljudska bića, čija je vjerska i nacionalna pripadnost za zločince bila neoprostiva krivica - naglasila je predsjednica Republike Srpske.

O ovozemaljskom paklu oličenom u jasenovačkim logorima smrti, rekla je Cvijanovićeva, najviše se saznalo zahvaljujući hrabrosti onih koji su prije 77 godina krenuli u proboj.

- Tek svaki deseti, od oko 1.100 učesnika proboja, uspio je da ugleda svjetlost dana sa druge strane logorske žice. Posljednji logoraši sa sobom su nosili i svjedočanstva o besprizornim užasima kroz koje su prošli oni i njihovi nebrojeni sapatnici. Svojim sunarodnicima i budućim generacijama u nasljeđe su ostavili istinu o Jasenovcu. I zato ne postoji izgovor kojima bi se opravdao zaborav, kao što ne postoji ni svetija dužnost od pamćenja. Budućnost kojoj težimo ne smije da počiva na neznanju, niti na preskakanju važnih ili tragičnih istorijskih lekcija - podvukla je predsjednica Republike.

Naglasila je da je Jasenovac jedna od njih, ali i mnogo više od toga, te da je na ovim prostorima, u Potkozarju, u našim gradovima i selima duž rijeke Save, gotovo nemoguće pronaći porodicu koja nije izgubila bližeg srodnika u Jasenovcu.

- Ovo mjesto, kao i genocid u Drugom svjetskom ratu duboko su urezani u ličnu i kolektivnu svijest našeg naroda. I upravo na toj svijesti stvorena je i odbranjena Republika Srpska. Ona nije formirana iz inata, prkosa ili hira, već iz nužne samoodbrane srpskog naroda koji nije dozvolio da mu se ponove genocid u Jasenovcu, Prebilovcima, Starom Brodu na Drini, Drakuliću, Garavicama i brojnim drugim stratištima - istakla je Cvijanović.

Ona je navela da su Republika Srpska i njene institucije i danas jedini garant opstanka našeg naroda na ovim prostorima, dodavši da to nije nikakva floskula, niti politička fraza, već istorijski utemeljena i skupo plaćena lekcija.

- Zbog toga su očuvanje Republike Srpske, njenih institucija, imovine i ustavnih nadležnosti vitalni interesi od kojih ni po koju cijenu ne možemo i nećemo odustati. Ne postoje pritisci, ucjene, prijetnje, niti sankcije koje nas mogu natjerati da se odreknemo onoga što nam po Dejtonskom sporazumu pripada. Ni od koga unutar i van BiH ne očekujemo, niti tražimo da se odrekne svoje slobode i zagarantovanih prava. Ništa drugo ne želimo ni za Republiku Srpsku - istakla je Cvijanović.

Poručila je da narod u Republici Srpskoj želi da živi u miru sa svima, bez obzira na vjeru i naciju, da se problemi rješavaju dijalogom i razgovorom, a ne svađama i konfliktima.

- Suviše dobro znamo kolika je njihova cijena da bismo imali pravo da dovodimo u pitanje mir i stabilnost - navela je predsjednik Republike Srpske.

Cvijanovićeva je rekla da je zahvalna predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću što je danas u Donjoj Gradini i što je, zajedno sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, ustanovio praksu zajedničkog obilježavanja značajnih istorijskih datuma.

- Okupljamo se i okupljaćemo se da bi nam sadašnjost i budućnost bile svjetlije i manje bremenite od prošlosti. Zbog toga smo i danas ovdje, na ovom svetom mjestu. Da se u miru pomolimo za naše nevino postradale mučenike. Da ih nikada ne zaboravimo. Da se Jasenovac nikada i nikome ne ponovi. Neka je vječan pomen svim žrtvama - rekla je predsjednica Republike Srpske.

Vjerskim pomenima stradalima, te obraćanjem zvaničnika Republike Srpske i Srbije okončano je obilježavanje Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina - genocida u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) u koncentracionom logoru Jasenovac.

Prije pomena i obraćanja, položeni su vijenci i cvijeće za stradale u sistemu ovog ustaškog logora.

Monstruoznosti ustaša ne smiju da se zaborave

Monstruozni zločini ustaša u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ne smiju biti zaboravljeni, rekao je danas Slavko Milanović iz Knešpolja, koji je preživio ustaški logor Jasenovac.

Milanović je sa šest godina, odnosno 1942. godine sa porodicom odveden u logor smrti Jasenovac, gdje su, kako je rekao logoraši ubijani na najmonstruoznije načine.

-U logoru je ubijena moja sestra, članovi uže i šire porodice, a nekim slučajem ja sam uspio da preživim. Monstruoznosti ustaša nikada ne mogu da zaboravim- rekao je Milanović novinarima u Donjoj Gradini.

Prema njegovim riječima, generacije sadašnje i buduće moraju da znaju šta je bilo u tom ustaškom koncentracionom logoru Jasenovac.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Galerija
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana