Spustite rampu!

Gdje ima dima, bilo je ili će biti i vatre. Figurativno govoreći tamo gdje kruže tračevi, nagađanja, spletke i misterije postoji opravdana vjerovatnoća da u takvim pričama ima i istine, djelimične ili potpune.

Upravo na osnovu takvih priča, odnosno nezvaničnih informacija, mljekari iz Republike Srpske u petak su tvrdili da se u susjednoj Hrvatskoj pojavila slinavka i šap kod kopitara. Vijest su dobili od tamošnjih farmera, a zbog straha od širenja zaraze od nadležnih u BiH su zatražili hitno spuštanje rampe za uvoz svih živih životinja.

Budući da je riječ o vrlo zaraznoj bolesti, koja može desetkovati farme sitnih i krupnih goveda, mljekari se opravdano plaše da ne dožive sudbinu uzgajivača svinja kojima je afrička kuga gotovo pa uništila proizvodnju. Takav scenario u mljekarskom sektoru predstavljao bi veliki udar po domaću ekonomiju, jer mlijeko i mliječni proizvodi predstavljaju jednu od bitnijih izvozni komponenti kada je riječ o hrani.

S obzirom na tu činjenicu i nadležne institucije bi trebalo da se plaše, jer ukoliko bi se bolest uselila u štale, posljedice po našu zemlju sa ekonomskog aspekta mogle bi biti katastrofalne.

Međutim, sudeći prema prvim reakcijama nadležnih, bar onih u Sarajevu, koji nam, nažalost, svima kroje kapu, neće se prstom mrdnuti dok informacija o pojavi bolesti u Hrvatskoj ne bude zvanično potvrđena od te zemlje ili Evropske komisije. Tada bez sumnje može biti kasno, s obzirom na nekontrolisani šverc stoke između dvije susjedne zemlje o kojem stočari nerijetko bruje na sva zvona. Jer šta će stočarima značiti zabrana uvoza kada bolest napadne životinje.

Poljoprivrednicima, koji se već 20 godina bezuspješno bore za zaštitu domaće proizvodnje, treba preventivna pomoć, mjera koja će obezbijediti da slinavka i šap zaobiđu BiH. Bedem na granici koji će zaustaviti potencijalno zaraženu stoku.

Svojim nečinjenjem vlasti u BiH domaćoj poljoprivredi zadale su niz udaraca, zbog čega, uprkos ogromnim potencijalima, ne proizvode ni trećinu potreba stanovništva za hranom.

Prekomjeran uvoz mesa, voća, povrća, žitarica i druge robe ugasio je brojna poljoprivredna gazdinstva, jer i ono malo što su proizvodili nisu imali kome da prodaju, jer su pijace i police marketa pretrpane inostranim proizvodima.

Kunemo se u domaće, puna su nam usta brige o zdravoj ishrani, a u stvarnosti u paštetama jedemo sumnjivo meso iz Brazila.

Najefikasniji način da se pokrene privreda, poljoprivreda, poveća zapošljavanje i izađe iz ekonomske krize je zaštita domaće proizvodnje i domaćih proizvoda. To je interes cijelog društva i zato rampu za uvoz treba spustiti što prije. Ako se ispostavi da u Hrvatskoj nema slinavke i šapa, u pet minuta odluka o zabrani uvoza može biti poništena.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.