Pametan izbor

"U životu je dovoljno biti pametan samo dva puta: kad birate buduće zanimanje i bračnog druga. Ko oba puta promaši, mora biti pametan cijeloga života".

Čuvene su to rečenice Duška Radovića kojih se valja prisjetiti i ovog proljeća jer su generacije malih i velikih maturanata u Srpskoj ponovo na važnoj životnoj raskrsnici.

April, maj i jun posvećeni su izboru budućeg zanimanja, ali odluku o željenom fakultetu ili srednjoj školi nikako ne bi trebalo donijeti mjesec, dva prije upisa budući da se radi o izboru profesije kojom će se čovjek baviti četrdesetak godina.

Ljudi u prosjeku dvije trećine svog života provedu radeći, najproduktivnije sate i godine života potroše na radnom mjestu, gdje nerijetko sa kolegama provedu više vremena nego sa vlastitom djecom. 

Ovako ugrubo navedene činjenice zvuče pomalo zastrašujuće, ali su i podsjetnik koliko je izbor budućeg zanimanja bitan. 

Međutim, pitanje svih pitanja je kako birati pametno i kako mladalačke želje uklopiti sa potrebama tržišta rada, ali i podugačkim spiskovima zanimanja ljudi koji godinama čekaju na birou.

Tu je i pritisak roditelja, san o velikoj zaradi i uspješnoj karijeri, ali i zbunjujuće poruke obrazovnih ustanova jer svaka tvrdi da je najbolja i najkvalitetnija, da kadrovi koje školuju imaju blistavu budućnosti.

Kada se tome doda uticaj društvenih mreža na kojima influenseri samo putuju, luduju, nose markiranu garderobu i po cijele dane se snimaju i slikaju, mladi ljudi se samo udaljavaju od kvalitetnog izbora zanimanja. Nadalje, more nezadovoljnih radnika koji depresivno obavljaju pogrešno odabrane poslove, pribjegavaju prekvalifikaciji, pakuju kofere i bježe preko "grane", učenike završnih razreda osnovnih i srednjih škola ovih sedmica još više stavljaju na muke.

Za jednog nezrelog devetnaestogodišnjaka kojem su u glavi samo provod, novac i moć, izbor budućeg zanimanja daleko je teži nego što se može zamisliti.

Zato ovu važnu odluku mladi nikako ne bi trebalo da donose samostalno, pogotovo ne na način da nasumično upere prst u jedno zanimanje i kažu: "Ovo je moj budući posao". Savjet starijih ili vodiči stručnjaka koji se bave profesionalnim usmjerenjem od nemjerljivog su značaja.

Prilikom izbora budućeg zanimanja, pored želja i afiniteta, vrlo je važno biti realan jer nema baš puno posla za politikologe, psihologe, arheologe, glumce, bibliotekare, učitelje italijanskog jezika pa i novinare.

Tržištu trebaju inženjeri, mašinski, elktro, poljoprivredni, šumarski... To su zanimanja koja garantuju dobru zaradu, diplome sa kojima se iz amfiteatra ide pravo na posao. Gradivo koje prethodi sticanju inženjerskog znanja nije lako, ali bez muke nema ni nauke. Bolje zasukati rukave nego se kajati natenane.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.