Odluke

Republika Srpska je, odlukom iza koje je stala većina poslanika u Narodnoj skupštini, zakazala novi referendum. Poznat datum, poznato i pitanje koje će se naći na listiću, a unaprijed se zna dosta toga. Od toga ko će osporavati i ovaj republički potez i kakvi će sve potezi biti povučeni, jer ovo je BiH.

Putem referenduma se, kaže teorija, građani izjašnjavaju da li su za ili protiv nekog zakona, akta, političke ili druge odluke koje su već donesene ili se njihovo donošenje planira. 

Referendum je normalna pojava u normalnim, razvijenim i demokratskim zemljama svijeta i predstavlja svojevrsni savjet građana elitama kako treba da se ponašaju, a na njima je opet odluka kako će dalje na političkom putu koji su izabrali. 

Republika Srpska je gotovo od početka primjene Dejtonskog sporazuma koji je donio mir "zarobljena" u BiH. U startu je imala daleko više prava i bila više ono što njeni stanovnici i žele, ali još se, kako kažu, tinta nije ni osušila na mirovnom sporazumu, a već je krenulo šaranje i dopisivanje. 

BiH je, odlukama pojedinih domaćih zvaničnika, uz ovaj ili onaj razlog i uz pokoji izgovor, te demonstracijom sile visokih predstavnika i svjetskih mešetara, iz dana u dan postala sve ono što nije bilo na dejtonskom papiru. 

Postala je tvorevina koja guši verifikovana prava Republike Srpske, ali i svega što ne nosi prefiks bošnjački. Zadovoljni nisu ni Bošnjaci, jer Srpska i dalje postoji u BiH koju previše svojataju. 

Sve te domaće podvale, uz strana miješanja koja su prešle granice, što nije zabilježeno nigdje na planeti u moderno vrijeme, uvela su cijelu zemlju u jednu  fazu odluka. Jedni ih vide kao jedini mogući izlaz, drugi kao nužno zlo, treći kao spasavanje sopstvene kože, tamo neki četvrti, peti, šesti kao kršenje Ustava zbog čega opet u pomoć prizivaju strance, nekog Šmita.

Kao da nije napravio štete kao malo ko do sada. 

Republički vrh je ponovo odlučio da pita narod šta misli o svemu. Prošli put je u pitanju bio 9. januar, a ovaj put je odlučeno da se birači izjasne o odlukama Kristijana Šmita, Suda BiH i Centralne izborne komisije BiH kojima je oduzet mandat čovjeku kojeg je narod izabrao za predsjednika Republike. 

Koji, između ostalog, prema republičkom Ustavu, potpisuje ukaze nakon što zakone usvoji Narodna skupština i kojeg, opet prema ustavnim odredbama, prije isteka mandata s pozicije može "skinuti" samo narod. Kojem je suđeno po zakonu koji je nametnuo njemački državljanin Šmit kojeg za visokog predstavnika ne priznaje Srpska, jer nije izabran u skladu sa procedurama u Savjetu bezbjednosti UN, a uz njega nisu, između ostalih, ni Rusija i Kina - dvije od pet stalnih članica te krovne međunarodne organizacije. 

Srpska živi vrijeme bitnih odluka. Svaki potez mora biti promišljen i bez greške, jer je u pitanju INSTITUCIJA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE SRPSKE. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.