Odlazak koji boli

Ljeto u Republici Srpskoj već odavno ne počinje zvukom trimera i kosilica, već kuloarskim pričama o odlasku radne snage: "Ide u Makarsku", "Našao je posao na Korčuli", "Ona već treće ljeto radi u Splitu, kaže da je spojila ugodno sa korisnim".

Stotine, ako ne i hiljade sezonskih radnika iz Srpske i BiH ljeti prelazi granicu i hita ka Hrvatskoj u potrazi za boljim platama, bezbjednijim uslovima rada i profesionalnijim odnosom poslodavaca.

I to ne rade tek tako. Iza priče o odlasku stoji aktivna promo priča hrvatske strane koja traje čitavu godinu. Dok ugostitelji sa obale godinama vode kampanje regrutacije, što kroz sajmove, oglase ili agencije, naš region ostaje nijem i pušta sve slučaju.

Zašto se, zapravo, hrvatske gazde okreću našoj radnoj snazi? Samo zato jer im je tako lakše i ne žele da gube vrijeme oko obuke i radničkog učenja stranog jezika. Radnik iz, primjera radi, Foče, Trebinja, Knežava ili Berkovića cijenjen je zbog jezika, slične kulture i radne etike. Za dva do tri ljetna mjeseca mogu da zarade ono što kod kuće ne bi ni za pola godine. I zato se ta situacija završava uglavnom na obostranu korist. Jedini gubitnik u jednačini je naša privreda.

U sezoni kada je i ovdje najviše posla, u turizmu, poljoprivredi i građevini, radne snage nema. Firmama mahom nedostaju konobari, kuvari i čistačice, a trgovine u manjim mjestima ljeti vape za radnicima. Odlazak sezonaca povećava pritisak i na one koji ostaju, pogotovo u manjim lokalnim zajednicama, i "ubijaju" se od posla jer nema ko da popuni sve smjene.

Sve to dovodi do paradoksa, dok se ekonomija u većim gradovima i turističkim centrima trudi da raste i razvija se, mala mjesta trpe nedostatak radne snage, a lokalni poslodavci su prinuđeni da poslovanje prilagođavaju smanjenom kapacitetu.

Ova situacija podstiče i sezonsku migraciju mladih, koji često odlučuju da trajno odu, ostavljajući za sobom stare i neaktivne zajednice. Ukoliko se ne uspostavi sistemska podrška lokalnoj privredi i ne unaprijede uslovi rada, Srpska, ali i BiH će svake godine gubiti najbolje i najsposobnije radnike, a privreda će, umjesto da napreduje, sve više zavisiti od tuđe inicijative i stranih tržišta.

Bez strateškog pristupa, investicija u ljudski kapital i bolje regulacije rada, odliv sezonskih radnika će nastaviti da koči razvoj lokalne ekonomije, dok se primamljivije prilike kod komšija sve više ukorjenjuju kao jedina realna opcija za naše građane.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.