Novi alarm, novi ispit za vlast

Godinama se ime Nusreta Imamovića nalazi na raznim crnim listama, pa i onim američkim i evropskim. Radi se o licu koje su američke bezbjednosne agencije svrstale među top deset najopasnijih i najtraženijih terorista u svijetu. Imamovića smatraju najuticajnijim „propovjednikom“ radikalnih islamskih ideja na ovim prostorima, a prema posljednjim podacima, nalazi se na prostorima Sirije, gdje se borio na strani IS-a.

I pored svih ovih činjenica, nadležne državne službe u BiH sve do prije nekoliko dana nisu smatrale shodnim da Imamovića uzmu u operativno razmatranje - kao potencijalno opasnog teroristu čiji je ideološki, vehabijski uticaj više nego prisutan u zemlji. Nije se čak ni razmatralo da se njegova imovina i bankarski računi zamrznu, iako je to davno urađeno u Briselu, Vašingtonu i Monaku. Interesantno je da, iako otvoreno propagira radikalne ideje i aktivno se suprotstavlja zapadnim vrijednostima, Imamoviću nije smetalo da kupi nekretnine u Monaku i potencijalno uživa u svim čarima tog mondenskog mjesta.

Da nije bilo posljednjih pritisaka, pogotovo od američke administracije koja želi „očistiti“ Siriju, malo je vjerovatno da bi BiH uopšte uvrstila Imamovića na svoju crnu listu. Čitav slučaj, a koji se odnosi na pravljenje crne liste sa imenima 11 lica povezanih sa terorizmom, ne samo da ukazuje na paradoks u regionalnim i međunarodnim bezbjednosnim procedurama, već otvara pitanje efikasnosti praćenja i sankcionisanja najopasnijih radikala, kao i sposobnosti domaćih institucija da se nose sa licima koja predstavljaju stvarnu prijetnju bezbjednosti. Postavlja se i pitanje šta će biti ako se ova lica konačno izruče. S obzirom na tradicionalno popustljivu praksu domaćih vlasti, koji su ovakve probleme godinama gurali pod tepih, malo ko vjeruje da će se stvari drastično promijeniti.

Ali, slučaj Imamovića i sličnih radikala mora da bude alarm za institucije. Ukoliko bude uhvaćen i isporučen, otvaraju se mnoga pitanja: od suđenja i kazni, preko praćenja finansijskih i ideoloških mreža, pa do mogućih tragova koji vode do onih koji su godinama ovaj problem gurali pod tepih. Jer nije teško zamisliti da bi neka imena, koja su godinama štitila ovakva i slična lica, mogla jednog dana sama završiti na crnoj listi. Stoga, ovo nije samo test pravosuđa ili bezbjednosnih agencija – ovo je ispit za savjest vlasti i svih onih koji su godinama zatvarali oči pred rastom radikalizma i prijetnjom terorizma. Oni koji su ovaj problem skrivali zbog ličnih ili političkih interesa, sada ne mogu ostati nevidljivi. Ako BiH sada dozvoli da slučaj prođe kao još jedan formalan potez i bez kazni, vlasti će ponovo dokazati da su nedodirljivi samo oni koji bi trebalo da budu kontrolisani.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.