Nedostižna pravda

Od kada je 2011. godine pokrenut strukturalni dijalog o reformi pravosuđa, traje rasprava o spornoj nadležnosti Suda BiH, odnosno njegovo pravo da izuzima predmete iz sudova RS i FBiH.

Dok su u RS nezadovoljni radom te institucije, u FBiH i u institucijama BiH ni po koju cijenu ne žele da ograniče djelovanje Suda BiH iako je njegov i rad Tužilaštva BiH jedan od najvažnijih razloga za pokretanje referenduma u Srpskoj.

Da stavovi o pitanju nadležnosti Suda nisu nimalo približeni, potvrđuju i prijedlozi zakonskih rješenja koji su polazni osnov za reformu pravosuđa BiH kroz strukturalni dijalog.

Nakon ministarskog sastanka u septembru u Briselu prihvaćeno je da verzija zakona iz Vlade RS i Savjeta ministara BiH budu osnov za izradu konačnog rješenja.

Međutim, ove dvije verzije razlikuju se upravo u spornim pitanjima.

RS traži da Sud BiH postupa po krivičnim djelima definisanim isključivo Krivičnim zakonom BiH i drugim zakonima usvojenim od strane Parlamenta BiH.

S druge strane, iz institucija BiH traže da, pored ovih djela, Sud BiH bude nadležan i za krivična djela definisana entitetskim zakonima.

Pet godina potrošeno je na vođenje strukturalnog dijaloga, a stavovi o pitanju nadležnosti pravosuđa BiH nisu približeni.

Iako iz vlasti izražavaju optimizam da će doći do dogovora, u praksi je to malo vjerovatno.

Za sada je usaglašeno osnivanje Višeg suda BiH, koji će zamijeniti Apelaciono odjeljenje Suda BiH, mada nije dogovoreno da li će biti u Banjaluci ili Mostaru.

Visoki sudski i tužilački savjet BiH sutra bi trebalo da se odredi i po jednoj i po drugoj verziji zakona, nakon čega bi opet trebalo da se sastanu ministri i razmotre sve odredbe.

Ono što je sigurno je da, dok se definitivno ne razgraniči ko šta radi i ko koga procesuira, neće biti pomaka u vraćanju povjerenja građana Srpske u pravosudne institucije BiH. Za sada je pravda na nivou BiH za njih nedostižna.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.