Nameti po kičmi

Poskupljenje registracije vozila u Republici Srpskoj, koje se ogleda i kroz povećanje naknade za vodoprivredu sa 19 na 33,60 KM, izazvalo je veliko negodovanje građana koji tvrde da se radi samo o neopravdano dodatim nametima kako bi vlast pokrpila budžet i nadoknadila milionske gubitke kroz izgubljene sporove preko njihovih leđa.

Ovo povećanje, predstavljeno kao dio novog sistema centralne elektronske evidencije polisa auto-osiguranja, samo je još jedan u nizu nameta koji opterećuju ionako tanke novčanike. Tako su nam ova nova pravila, što davno reče pokojni Čorba, izgleda smišljena "da bi nas udavila ili kičmu savila i skroz pošašavila".

Građani se s pravom pitaju zašto plaćamo više, a ne dobijamo ništa bolje?

Teza da je poskupljenje neosnovano potvrđuje se činjenicom da građani za svoj novac ne dobijaju uslugu koja je proporcionalna uplati. Kod nas, osiguranje često ostaje samo slovo na papiru koje ne pruža stvarnu sigurnost. Često mnogi ne mogu ni da iskoriste pravo o jednom besplatnom šlepanju vozila zbog birokratskih peripetija, a ovo pravo namjerno niko vozačima pri registraciji ni ne pominje. Vlasti je samo bitno da građani izmiruju obaveze, a za njihova prava niko i ne haje. Takođe, da građani ne dobijaju skoro ništa za novac dat za osiguranje, svaki dan se možemo osvjedočiti na putevima punih rupa, crnih tačaka koje niko ne sanira. Posebno je sporno povećanje naknade za vodoprivredu. Zašto građani plaćaju ovaj "harač" prilikom registracije vozila? Ovaj namet djeluje kao čisti primjer fiskalnog iznuđivanja gdje se pod izgovorom administrativnih troškova uvode dažbine kako bi se popunile budžetske rupe. Građani to osjećaju na svojoj koži i glasno negoduju: "Kako god okreneš, bruka živa - nameti i samo nameti!" Dok političari uživaju u platama po ugovoru, većina naroda živi od minimalca, a u okruženju su plate i primanja tri puta veći. Inicijativa pravnika iz Banjaluke, koji traži izmjene zakonskih rješenja kako bi se omogućilo pojeftinjenje registracija, baca svjetlo na srž problema, odnosno monopolistički sistem koji guši konkurenciju. Sa pravom se ukazuje da trenutni model, kojim se osiguravajućim društvima garantuje profit na račun građana, nije tržišan niti pravedan. Umjesto da se osiguravajuća društva bore za klijente kroz inovacije i niže cijene, država im zakonski osigurava zaradu. Ovo ne samo da opterećuje građane, već i ubija svaku motivaciju za unapređenje usluga.

Kao što je filozof Artur Šopenhauer jednom rekao: "Svijet je moja predstava, a patnja je njegova suština." Ova misao odjekuje u situaciji gdje građani plaćaju sve više, dok se osjećaj nepravde i bespomoćnosti samo povećava.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.