Meso iz Brazila

Nadležne institucije iz BiH pohvalile su se prije dva dana da su realizovale niz aktivnosti kako bi bio omogućen nesmetan uvoz smrznutog crvenog mesa iz Brazila, Argentine i Paragvaja u našu zemlju.

Odluka je donesena na zahtjev prerađivača mesa iz FBiH jer se suočavaju sa nedostatkom sirovina na tržištu EU zbog globalnih poremećaja, smanjenja stočnog fonda i gašenja farmi u Uniji, što je, navodno, nepovoljno uticalo na mesnu industriju u drugom entitetu. Najnovijim potezom, tvrde nadležni, obezbjeđuju se alternativna tržišta, čime će biti umanjeni negativni efekti u domaćoj mesnoj industriji. Ovaj potez predstavili su kao šansu za domaću privredu i unapređenje spoljnotrgovinske razmjene.

Međutim, podignuta rampa za meso iz Južne Amerike bez sumnje bi potrošačima i domaćim uzgajivačima mogla donijeti više štete nego koristi. Prije svega, građani BiH i zemalja regiona bezbroj puta do sada čuli su niz negativnih priča vezanih za bezbjednost i kvalitet mesa iz Brazila. Domaći poljoprivrednici su prije sedam, osam  godina tvrdili da je meso koje je iz te južnoameričke zemlje stizalo na naše tržište bilo trulo i pokvareno. Koliko u tome ima istine, nikada nismo saznali jer se niko nije bavio osporavanjem navedenih trdnji, niti su javnosti predočene analize kvaliteta te sirovine.

Vođeni time, potpuno je opravdano što postoji sumnja u kvalitet mesa koje će stizati iz Južne Amerike. Malo je vjerovatno da ćemo dobiti informaciju odakle je tačno meso koje će završiti u našim salamama, paštetama, viršlama, gdje je uzgajano, u kakvim uslovima, koliko je bilo staro prije uvoza, da li je hemijski tretirano i u kojoj mjeri.

Nadalje, stočari u BiH godinama upozoravaju na alarmantno stanje uzrokovano prekomjernim plasmanom mesa iz inostranstva jer im sve snažnije udara na egzistenciju. U takvim okolnostima govoriti o unapređenju spoljnotrgovinske razmjene, bar kada je riječ o mesu, smiješno je i apsurdno. Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju da su lani iz zemlje izvezeni meso, mesne prerađevine i živa stoka vrijedni tričavih 51,6 miliona KM, dok je uvoz istovremeno premašio nevjerovatnih 683 miliona KM, što  je 13 puta više. Domaći stočari tvrde da zbog nekontrolisanog uvoza, uprkos mizernoj proizvodnji, nemaju kome  prodati stoku te da sistem radi protiv poljoprivrednika i klaničarskog sektora koji u Srpskoj gotovo da više i ne postoji. Veliki broj malih klaničara bio je primoran da stavi ključ u bravu jer nisu mogli parirati cijenama uvoznog mesa koje su nerealno niske. Sve naslućuje da će brazilsko meso pozatvarati i one najupornije. Što i nije ono najgore. Porazno će biti ako nam ta sirovina namijenjena preradi bude servirana u vitrinama mesnica i prodavana kao svježe domaće meso, što, poznajući nas i prilike u zemlji, uopšte nije nemoguće. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.