Cijene bez kočnice

Vrzino kolo nikako da se rasplete, a kako dani odmiču, situacija postaje sve zategnutija i zamršenija, bez naznaka da će problemima uskoro doći kraj. Profesionalni prevoznici, kamiondžije i vozači autobusa, već kuju planove za blokade iduće sedmice zbog famoznog pravila 90/180, što bi dodatno moglo zakomplikovati svakodnevicu građana i privrede. U isto vrijeme, naftaši dižu cijene goriva, a svaki taj rast neminovno se preliva na gotovo sve ostale proizvode i usluge.

Kao da to nije dovoljno, predstavnici privredne zajednice i trgovci u Srpskoj traže odgađanje odluke Vlade o ograničenju marži na 15 dana, uz obrazloženje da je mjera "nepotpuna" i da ima "dosta nejasnoća". Mjera koja je najavljena kao zaštita potrošača tako se već na startu suočava sa otporom onih koji bi je trebalo sprovoditi. U praksi, to znači da građani i dalje ostaju na vjetrometini tržišta.

Ni živinari više nisu pošteđeni pritisaka. Sektor koji je do prije samo mjesec dana funkcionisao bez većih problema, sada je suočen sa rastom troškova i zatvaranjem tržišta, pa su i oni najavili korekcije cijena. To praktično znači da bi i osnovne namirnice, poput pilećeg mesa i jaja, uskoro mogle biti skuplje, što dodatno opterećuje kućne budžet i to pred Vaskrs. Jedan konkretan primjer vidljiv je već na kućnim budžetima, gdje porodica koja je prije pola godine mogla napuniti korpu osnovnim namirnicama za isti iznos, danas mora da bira šta će ostaviti na polici. Poslodavci, s druge strane, sve teže održavaju poslovanje bez korekcija cijena ili smanjenja troškova, što otvara i pitanje stabilnosti radnih mjesta. Ako se uskoro ne pojave jasne i primjenjive mjere, strah je da bi ovo vrzino kolo moglo postati još zategnutije i daleko teže za rasplesti.

S druge strane, nema ni ohrabrujućih vijesti sa globalnog plana. Tenzije na Bliskom istoku i dalje utiču na kretanje cijena nafte, a samim tim i na sve ostalo. Optimizam je odavno ustupio mjesto neizvjesnosti, a svaki novi dan kao da donosi novi razlog za brigu.

I dok se problemi gomilaju, građani se sve češće pitaju ima li ovome kraja. Jer, kad čovjek pomisli da ne može gore, stvarnost ga brzo razuvjeri. Crni oblaci nadvili su se nad ekonomijom i svakodnevnim životom, a sunce nikako da ogrije.

Posebno zabrinjava što dugotrajna ekonomska neizvjesnost ne ostavlja posljedice samo na novčanike, već i na zdravlje ljudi. Psiholozi upozoravaju da stalna neizvjesnost izaziva hroničan stres, razdražljivost i osjećaj bespomoćnosti, jer mozak prirodno teži stabilnosti i predvidivosti. Kada tome dodamo svakodnevne brige, od rasta rata kredita do skuplje korpe u prodavnici, jasno je da teret postaje sve teži. Možda se još "može dogurati", kako narod kaže, ali pitanje je do kada i po koju cijenu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.