Žene koje su ostavile traga u istoriji čovječanstva (5)

Strategija vidim, ali ćutim

Henrik se samo dan nakon pogubljenja En oženio njenom dvorjankom Yejn Sejmur. Yejn je Henriku rodila toliko željenog sina, Elizabetinog polubrata Edvarda, umrijevši desetak dana poslije porođaja

Elizabeta I opisivana je kao stroga i razdražljiva vladarka. Za razliku od mnogih drugih monarha, bila je škrta na dodjeljivanju titula i časti; samo je sedam ljudi zaslužilo njeno odlikovanje. Elizabetina strategija, koju najbolje opisuje njen moto “vidim, ali ćutim”, često ju je spasavala od pogrešnih političkih odluka i onih vezanih za udaju, koja se nije nikada desila.

Bila je prvo i jedino preživjelo dijete En Bolejn i engleskog kralja Henrika VIII. Rođena je malo ranije nego što je očekivano, 7. septembra 1533. godine, u palati Placentiji u Griniču, između tri i četiri sata poslije podne.

Želja za sinom

Njen otac je porekao vrhovnost pape, odvojio englesko katoličanstvo od rimokatoličanstva i osnovao Crkvu Engleske, kako bi se oženio njenom majkom i sa njom dobio nasljednika. Dvorski astrolozi i ljekari predviđali su rođenje muškog djeteta, ali rođena je djevojčica i imenovana po svojoj baki, Elizabeti od Jorka.

U trenutku svog rođenja Elizabeta je bila jedina službena nasljednica engleske krune, budući da je njena starija polusestra Meri, iz Henrikovog poništenog braka sa Katarinom Aragonskom, smatrana vanbračnim djetetom. En se bojala da će Meri predstavljati prijetnju Elizabetinoj poziciji nasljednice. Henrik je zato otpustio sve sluge ledi Meri i poslao je u zamak Hetfild, gdje je zajedno sa ostalom poslugom dvorila svoju dvadeset godina mlađu polusestru.

En je bila brižna majka, koja je često posjećivala svoju kćerku i pritom se redovno sukobljavala sa pastorkom. En je gurala Elizabetu ispred Meri kada god je to bilo moguće i tiho je ohrabrivala Henrija da favorizuje Elizabetu, jer je to bio jedini način da se ona sama održi na dvoru. Ogorčena Meri kasnije je bila jako hladna prema sestri tokom njene adolescencije.

Nekoliko kasnijih trudnoća Elizabetine majke završilo je ili pobačajem ili rođenjem mrtvorođenih sinova, što je Henrika podsjetilo na njegov neuspjeli brak sa Katarinom. Henrik je, uprkos svemu, silno želio sina, koji bi osigurao kontinuitet dinastije Tudor. Kako je Elizabeta bila jedino preživjelo dijete koje je En  Bolejn rodila Henriju, ubrzo je dospjela u kraljevu nemilost.

Henri je svu svoju pažnju počeo posvećivati Yejn Sejmur, a kako je sa njom želio da dobije zakonitog sina, morao je da poništi svoj brak sa En.

Stoga je Elizabetina majka 1536. godine bila optužena za vještičarenje, preljubu i incest sa bratom, pa je osuđena i pogubljena odrubljivanjem glave 19. maja iste godine. Njen brak sa Henrijem je poništen, a tada trogodišnja Elizabeta proglašena je vanbračnom kćerkom i izbačena iz nasljedne linije.

Henrik se samo dan nakon Eninog pogubljenja oženio njenom dvorjankom Yejn Sejmur. Yejn je Henriju rodila toliko željenog sina, Elizabetinog polubrata Edvarda, te umrla desetak dana poslije porođaja.

Kvalitetno obrazovanje

Elizabeta je na Edvardovom krštenju nosila odjeću za krštenje i ubrzo je dodana Edvardovom ličnom dvoru kao njegova dvorjanka.

Poslije Yejnine smrti Elizabeta je dobila još tri maćehe, od kojih je jedna, takođe pogubljena, bila Ketrin Hauard, prva rođaka njene majke.

Iako više nije bila princeza, ne može se reći da nije živjela lagodan život - Henrik se potrudio da svojim kćerkama osigura godišnji prihod i prednost nad svim ženama u kraljevstvu, osim njegove trenutne žene.

Elizabeta je bila domišljata i inteligentna djevojčica, koja je izuzetno voljela da uči. Kao i njena majka, bila je dopadljiva i harizmatična.

Tokom mladosti stekla je vrlo kvalitetno obrazovanje, koje ju je kasnije učinilo najobrazovanijom ženom svoje generacije i jednim od najobrazovanijih vladara 16. vijeka.

Govorila je engleski, francuski, italijanski, španski, grčki i latinski jezik. Za njeno kvalitetno obrazovanje je, između ostalih, bila zaslužna i njena četvrta maćeha, Ketrin Par.

Ketrin se zbližila sa svojim pastorcima, a u njene zasluge spada i pomirenje Henrika i njegovih kćerki, te vraćanje Elizabete i Marije u nasljednu liniju.

 (Nastaviće se)

Uticajne oduke

Smatra se da su odluke koje je Ketrin donosila kao regent za vrijeme Henrikovog odsustva, zajedno sa snažnim karakterom i dostojanstvom, uveliko uticale na Elizabetinu vladavinu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.