Žene koje su ostavile traga u istoriji čovječanstva (10)

Kraj Elizabetine vladavine

Šezdesetdevetogodišnja kraljica umrla je u ranim jutarnjim časovima, između dva i tri poslije ponoći 24. marta 1603. godine, poslije 44 godine na tronu

Bez obzira na nevoljkost da se uda, Elizabeta je tajno flertovala sa svojim mladim savjetnicima, pogotovo oženjenim Robertom Dadlijem. Dadli  je bio njen prijatelj iz djetinjstva, a kada se između njih počela javljati romansa 1559. godine Dadli je već bio oženjen.

Dvorom su se širili glasine da tada dvadesetpetogodišnja kraljica spava sa njim. Vilijam Sesil, Elizabetin najuticajniji savjetnik, jasno je izjavio da ne podržava vezu. Veliki skandal izbio je kada je Dadlijeva  supruga,  Ejmi Robsart, pronađena mrtva pod sumnjivim okolnostima 1560. godine. Danas se smatra de je umrla od raka dojke, ali u trenutku njene smrti mislilo se da ju je ubio Dadli kako bi oženio kraljicu.

Odgađanje udaje

Tokom nekoliko mjeseci Elizabeta je ozbiljno razmišljala o udaji za Dadlija, ali je na kraju tu pomisao ostavila po strani. Dala mu je titulu grofa od Lestera, a njihov odnos se vremenom vratio na nivo snažnog i trajnog prijateljstva. Dadli je umro 1588. godine, a nakon Elizabetine smrti petnaest godina poslije, kod nje je nađena njegova poruka označena kao njegovo posljednje pismo.

Elizabeta je ozbiljno razmatrala bračne ponude trojice muškaraca, ali je svoj mogući brak smatrala dužnošću, a ne radošću. Najbliže što se približila udaji bila je ponuda Franosa, vojvode od Anžuja, sina Henrika Drugog Francuskog, ali ovu ponudu je 47-godišnja kraljica odbacila poslije tri mjeseca udvaranja.

Na pritiske parlamenta da se uda odgovorila je kako će radije “biti neudata prosjakinja, nego udata kraljica”. Kada se Elizabeta 1562. godine razboljela od boginja, parlament je prihvatio činjenicu da će njihova kraljica umrijeti neudata, pa su je molili da bar imenuje nasljednika. Elizabeta je i to odbila uraditi, plašeći se da bi izabrani nasljednik mogao ugroziti njeno pravo na tron. Zbog ovih propusta je u određenim trenucima smatrana i neodgovornom.

U to doba metafora, kraljica Elizabeta Prva je često govorila kako je “udata za svoje kraljevstvo”. U javnim govorima je svoje podanike spominjala kao “svoje muževe”.

Dok je ona odgađala svoju udaju, parlament i ostatak kraljevstva su nagađali ko će biti njen mogući nasljednik. Postojale su dvije moguće linije nasljeđivanja, i to prema dvije sestre kralja Henrika Osmog, mlađoj - Meri, i starijoj - Margareti. Po mlađoj sestri linija je vodila prema Katarina Grej, sestri zbačene i pogubljene kraljice, Yen Grej. Katarina je umrla nedugo nakon što je predložena za nasljednicu.

Druga je linija vodila prema Stjuartima, potomcima starije Henrikove sestre. Margareta je bila baka škotske kraljice, Meri Prve, koja je pogubljena Elizabetinom odlukom. Merin  sin, Yems Šesti, kralj Škota i Elizabetino kumče, tako ostao posljednji u nasljednoj liniji.

Zadnje godine Elizabetine vladavine obilježene su slavnim umjetnicima Kristovferom Marlouom, Viljemom Šekspirom i Benom Yonsonom, osvajanjem i kolonizacijom Sjeverne Amerike i jačanjem engleske pomorske flote, a time i velikim razmahom trgovine. Elizabeta je 1600. osnovala Britansku istočnoindijsku kompaniju, a njena tolerantna i prosvijećena politika dovela je do procvata filozofije i nauke.

Cinizam i depresija

Kako je mogućnost njene udaje umirala, tako se mijenjala i javna slika o Elizabeti; sada se naglašavala njena djevičanska čistoća. Na portretima je prikazivana mnogo mlađa i ljepša nego što je tada bila - oćelavila je, a boginje su joj uništile kožu. Što je više njena ljepota nestajala, to su je njeni dvorjani više hvalili.

Sama Elizabeta bila je obuzeta melanholijom, postala je cinična i potpuno se osamila. Zdravlje joj je bilo zadovoljavajuće sve do jeseni 1602. godine, kada pada u depresiju zbog naglih smrti bližih prijatelja. Tuga uzrokovana gubitkom prijatelja dosegla je svoj vrhunac u februaru, kada joj umire rodica i vrlo bliska prijateljica, grofica Keterin Keri. Povukla se u paltu Ričmond gdje je provela svoje posljednje dane. Šezdesetdevetogodišnja kraljica umrla je u ranim jutarnjim satima, između dva i tri sata poslije ponoći 24. marta 1603. godine, poslije 44 godine na tronu.

Elizabeta Prva je tema brojnih likovnih, dramskih, filmskih i muzičkih djela koja uglavnom nisu istorijski vjerodostojna. Nijedan engleski, škotski ni britanski monarh nije bio tema više filmskih i televizijskih djela od Elizabete Prve.

 (Nastaviće se)

 Perika i teška šminka

Elizabeta Prva je kao usidjelica stvorila svojevrstan kult djevičanstva. U poeziji i likovnoj umjetnosti prikazivana je kao boginja češće nego kao normalna žena. Nosila je perike i tešku šminku. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.