O kulturnom i društvenom životu stare Banje Luke (19)

SPD "Jedinstvo" je 1933. godine osnovalo svoju horsku školu, a 1934. godine, na inicijativu tadašnjeg predsjednika "Jedinstva" Dušana Umićevića, donesena je Odluka o otvaranju Muzičke škole "Jedinstvo"

Srpsko pjevačko društvo "Jedinstvo", osnovano 1893. godine, proslavilo je svoj 40-godišnji jubilej 1933. Glavna godišnja skupština Društva održana je u martu iste godine, kada je za novog predsjednika izabran Marko Livnjaković, trgovac iz Banje Luke.

"Vrbaske novine" pisale su o jubileju "Jedinstva" podsjećajući; "Navršile su se četiri decenije kako je osnovano Srpsko pjevačko društvo 'Jedinstvo', četrdeset godina se pod njegovim imenom, a dvadeset osam pod njegovom zastavom gaji kod srpske omladine ljubav za pjesmu, a pomoću nje utvrđuje misao za Slobodu. Ona je došla nakon 25-godišnjice društvenog bivstvovanja, punog mutnih, teških vremena.

Dobar dio zasluga kao svoju žrtvu dali su i članovi 'Jedinstva' toj našoj Slobodi. Ispunile su se Zmajeve riječi: 'Pesma nas je održala njojzi hvala'. Ali i po Oslobođenju 'Jedinstvo' je produžilo s radom. Još jače, snažnije, sa više elana, jer je Sloboda dala slobodno polje rada... časna četrdesetogodišnjica. Ognjište 'Jedinstva' četiri decenije grijalo je i nadamo se da će grijati sve one koji vole svoj narod..."

Četrdesetogodišnjicu postojanja "Jedinstvo" je krunisalo svečanim koncertom održanim 3. novembra 1933. godine u sali hotela "Palas". Horom "Jedinstvo" te večeri, pored stalnog horovođe Vlade Miloševića, dirigovao je i kompozitor Marko Tajčević, kad je hor izvodio njegove kompozicije.

Poslije dirigovanja "Jedinstvom", Tajčević je u Zagrebu pričao: "... čim sam podigao ruku i dao znak za početak pjevanja, odmah sam vidio da imam vrlo dobar hor pred sobom, a to je bilo SPD "Jedinstvo".

Bilo je i kritike

"Vrbaske novine" objavile su kritički osvrt anonimnog autora na svečani koncert "Jedinstva", u kome se kaže:

"Jedinstvo" je sinoć pokazalo dobar horski ton, razvijen na račun dikcije, što je i potrebno. Zvukovi amalgirani, dosta nejasna vokalizacija i izvjesni nemir su aktuelne prepreke koje zborovođa ima savladati da društveni zbor dođe do pripadajućeg renomea. Hor ima nedostataka u glasnom materijalu naročito u basovima. Oni su se sinoć pokazali u mješovitom horu, grubi, neizgrađeni i mukli.

Dva dirigenta su 'Jedinstvo' vodila naizmjenice na dosta nespretno uređenoj pozornici hotela 'Palas'. Prve tačke 'Jedin svjat' i 'Pričasno' dirigovao je njihov kompozitor g. Tajčević. Sa sigurnošću svjetskog dirigenta, koji u ruci drži disciplinovani zbor, on je dobio zaslužen aplauz. Uspio je prikriti neizgrađene ženske glasove i slabe muške basove.

U narednim tačkama: Arhangelski 'Glasom mojim ka Gospodu vozvah' i Slavenski 'Dedo i mečkite' i 'Grad gradile', g. Milošević se trudio da ispuni i zagleda sve nedostatke. To mu je samo djelomično uspjelo."

Kritičar dalje govori o nastupu soliste hora Sulje Plićanića, tenora. "Tačka 'Nimfa' od Krstića, komponovana i određena za sopran (Zulumćar) za njega je bila kazna. Intonacija dobra, interpretacija slaba. Meki, melodiozan i prijatan bogomdan glas pribavio mu je ipak buran aplauz.

Kako se aplauzom tražilo opetovanje, svjestan teškoća on je vrlo dobro učinio što je umjesto toga otpjevao jednu sevdalinku. Plićanić kao horski tenor je neuporediv i žaliti je da neko ne pošalje ovog mladića na školovanje.

Poslije odmora nastupio je samostalno muški oktet u tački 'Pij mila' i 'Ni mi volja' od A. Žganeca. Njihovi nedostaci bili su neznatni tako da se ova tačka može računati kao uspješno izvedena. Sljedeća tačka 'Komitske pjesme' od Tajčevića napravila je malu zbrku u muškom horu. Zahvaljujući prisebnosti dirigenta kriza je brzo prošla.

Najuspješnija, najdotjeranija tačka sa ovog koncerta bila je Mokranjčeva Peta rukovet. Ova je izvedena majstorski što svjedoči da 'Jedinstvo' ima dobrog zborovođu i muzičara koji će hor dovesti na ono mjesto koje mu pripada.

Odgovor horovođe

G. Marko Tajčević nam se na ovom koncertu pokazao ne samo kao dobar kompozitor, školovan muzičar, nego i kao odličan dirigent. Njegove klavirske kompozicije zapažene su među svjetskim muzičkim prvacima koji ih izvode. Na desetine komponovanih pjesama za muške, ženske i mješovite horove sve više opravdavaju visoku muzičku kulturu ovog čovjeka. On je stalan saradnik muzičkog lista 'Zvuk' koji izlazi u Beogradu.

Nakon koncerta održana je animirana zabava u elitnim prostorijama do u rano jutro."

Horovođa "Jedinstva" Vlado Milošević odgovorio je na kritiku već u sljedećem broju "Vrbaskih novina". Ističući da kao horovođa ovog društva ne sumnja u to da su neki navodi istiniti i da ne može prečuti neke konstatacije, pitao je zašto bi bila kazna za Plićanića što je pjevao Krstićevu "Nimfu" i dodao da ne zna ko bi samoga sebe dobrovoljno izvrgao nekakvoj kazni i mučenju.

Milošević naglašava da je u toj pjesmi bio svaki takt na svom mjestu, a interpretacija suviše dobra za jednog običnog pilanskog radnika, koji je ono što umije postigao samo zahvaljujući svom plemenitom glasu i zdravim instinktom za muziku. Aplauz kojim je traženo "opetovanje" je najbolji dokaz da je pjesma dobro izvedena, navodi Milošević. On smatra da nije tačno da se Plićanić nije usudio izvesti tu pjesmu drugi put zato što je bio svjestan teškoća. Milošević piše da Plićanić na oduševljeni aplauz publike nije pjevao sevdalinku u uobičajenom smislu, nego umjetničku pjesmu "Kad je vidjeh oči tvoje", Biničkog, kako bi pokazao da kao solista raspolaže i repertoarom solo-pjesama.

Milošević je ipak prihvatio kritiku da hor ima i nedostataka, kao i svaki hor čiji pjevači nisu muzički obrazovani. Sama činjenica da kritičar navodi da je Mokranjčeva Peta rukovet izvedena "majstorski i akademski" govori da neke od kritičkih ocjena jednostavno ne stoje. U vezi sa naglašenom zbrkom s "Komitskim pjesmama" Milošević navodi da je stvar bila u tome što je Tajčević sa "Jedinstvom" održao samo dvije probe, što je bilo malo.

Temelje muzičkog obrazovanja u Banjoj Luci postavili su Česi početkom dvadesetog vijeka. Naime, 1900. godine u ovaj grad stiže Franjo Maćejovski, koji će tu boraviti do 1905. i za to vrijeme biće dirigent Hrvatskog pjevačkog društva "Nada". Od 1903. do 1905. godine kompozitor i dirigent Maćejovski u Banjoj Luci drži privatnu muzičku školu. Potom odlazi u Sarajevo, a škola se gasi. Usljed ratnih zbivanja 1914. godine, Maćejovski je ponovo u Banjoj Luci, gdje obnavlja svoju muzičku školu. Djeca viđenijih Banjolučana učila su kod Maćejovskog violinu i klavir. Poslije samo pola godine, Maćejovski se vraća u Sarajevo, a privatnu muzičku školu preuzima, takođe Čeh, Josip Soukal, koji podučava na violini, violončelu, oboi, trombonu i klaviru. To su počeci muzičkog obrazovanja u Banjoj Luci, o kome će godinama povremeno voditi brigu strani učitelji.

Školovanje muzičkog kadra

Došavši na čelo hora SPD "Jedinstvo" 1931. godine, dirigent Vlado Milošević shvata da i u slobodnoj državi pjevačka društva treba da budu značajni kulturni faktori, ali na drugačiji način. Novi uslovi tražili su više umjetničke domete, a oni su se mogli postići samo njegovanjem istinske umjetnosti. Stavljajući na repertoar najbolji djela srpskih, ali i drugih slovenskih kompozitora, Milošević želi da članovi "Jedinstva" steknu osnovno muzičko obrazovanje.

"Potrebno je da svaki pevač prođe kroz horski kurs gde će naučiti sve što je potrebno jednom horskom pevaču. Ličnim obrazovanjem i zajedničkim disciplinovanim radom moći će se pristupiti rešavanju težih partitura i bržem učenju pojedinih dela, što će ubrzati i usavršiti rad pevačkog društva", smatrao je Milošević.

Da bi se to postiglo, godine 1933. SPD "Jedinstvo" osnovalo je svoju horsku školu. "Ovogodišnji kurs trajaće najmanje tri meseca, a učiće se elementarna teorija, solfeđo sa diktatom te tehnička strana pevanja (disanje, vokalizacija, fonetika itd). Pohađanje kursa je obligatno za sve članove. Nakon kursa svaki pevač polaže ispit i dobiće pismeni dokument o položenom ispitu, a istom onda postaje redovan član hora. U ovu školu primaju se i novi članovi. Školu mogu uz izvestan honorar pohađati i lica koja nisu članovi 'Jedinstva'.

Sa punom nadom u bolji rad 'Jedinstvo' otvara ovu školu jer će svojim prosperitetom doprineti ma i mali obol kulturnom podizanju naše banovine, kao i njenog centra naše Banje Luke", pisao je u "Vrbaskim novinama" krajem novembra 1933. godine Vlado Milošević.

Bio je to prvi pokušaj organizovanja zvanične muzičke škole u Banjoj Luci. Već iduće, 1934. godine, na inicijativu tadašnjeg predsjednika "Jedinstva" Dušana Umićevića, na vanrednoj skupštini 1. juna donesena je Odluka o otvaranju Muzičke škole "Jedinstvo". Prva privremena pravila škole donesena su prilikom njenog otvaranja i bila odobrena 18. juna iste godine. Već iduće, 1935. godine usvojena su nova stalna pravila koja je 1936. odobrilo Ministarstvo prosvjete Kraljevine Jugoslavije.

Prvi direktor škole i ujedno nastavnik violine i solfeđa bio je Vlado Milošević. Draga Bukinac predavala je klavir, a od 1935. godine violinu je predavao Dragan Šajnović. Zbog zauzetosti u "Jedinstvu", Učiteljskoj školi i Pozorištu, Vlado Milošević odlazi sa mjesta direktora, na kome je kao vršilac dužnosti u školskoj 1937/38. godini Šajnović.

Muzička škola je imala tri odjeljenja; početnički kurs koji je trajao godinu dana uz obavezno pohađanje, zatim nižu muzičku školu u trajanju od tri godine i muzičku školu koja je takođe trajala tri godine. Učenici su, pored glavnih, morali da pohađaju i tzv. obavezne predmete (solfeđo I i II, teoriju muzike i harmoniju). Škola se izdržavala upisninom, taksama i školarinom.

Krajem 1938. godine Šajnović odlazi na novo mjesto u Đevđeliju i Muzička škola prestaje da radi sve do poslije Drugog svjetskog rata, kad je ponovo obnovljena. Za četiri godine rada Muzička škola "Jedinstvo" odškolovala je značajan muzički kadar i omogućila uspješniji rad Pjevačkog društva. Isto tako, uticala je i na ukupnu muzičku i opštu kulturu Banje Luke, koja je u to doba imala već dugu muzičku tradiciju.  

(Nastaviće se)

Priznanja članovima

Povodom jubileja Upravni odbor SPD "Jedinstvo" odlikovao je devetoricu izvršujućih članova Društva za predani 10 i 20-godišnji rad. Tom prilikom odlikovani su: Ksenofon Zita, Jovo Rađević, Milan Domuzić, Mila Jovetić, Stevan Čelik, Zdravka Jungić, Dragojla Šunkić, Mara Kordić, te Dušan Umićević. Diplome im je uručio potpredsjednik Društva Milan Stambolija. Posebnu nagradu, kao sjećanje na ovaj jubilej, "Jedinstvo" je dalo kompozitoru Marku Tajčeviću.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.