O kulturnom i društvenom životu stare Banje Luke (17)

U vrijeme Kraljevine Jugoslavije, s ciljem stvaranja državnog jedinstva i ostvarivanja ideje jugoslovenstva, u modu su ušli sveslovenski balovi, koncerti, sletovi Sokola Kraljevine Jugoslavije

Srpski narod je i u Kraljevini Jugoslaviji ostao vjeran proslavljanju Svetog Save. Tako je Oblasni odbor "Prosvjete" priredio na Savindan 1933. godine Svetosavsku besjedu u prostorijama hotela "Bosna" u Banjoj Luci.

U koncertnom dijelu sudjelovali su gđica Kosana Pavlović, članica Narodnog pozorišta, Pjevačko društvo "Jedinstvo", sa dirigentom Vladom Miloševićem i učenički hor Gimnazije, kojim je dirigovao gospodin Cipruš. Program je, kako bilježe "Vrbaske novine", izveden na opšte zadovoljstvo. Miloševiću je odato naročito priznanje poslije pjesme Kranjčevića "Kad prvo sunce", Muškog hora "Jedinstvo", kao i poslije "Južnosrpskih pesama" Marka Tajčevića, koje je izveo Mješoviti hor "Jedinstvo".

Dječiji hor g. Cipruša istakao se najviše pjevanjem rukoveta "S onu stranu Sarajeva" (Špoljar).

Sonja Suvajdžić, učenica VII razreda gimnazije, toplo je recitovala Zmajeve "Svetle grobove". Potom je slijedila igranka.

"Vrbaske novine" pisale su i o svetosavskim proslavama u školama: "u Strugovima kod Bosanske Kostajnice gdje je 'Svetosavsku himnu' pjevao hor sastavljen od težaka pod vođstvom sveštenika Branka Kusovića; u Prnjavoru je služena Liturgija, potom je kroz grad išla litija u kojoj je učestvovalo nekoliko stotina duša, što naroda, što školske dece. Obavljeno je vodoosveštenje i osveštanje koljiva u bivšoj srpskoj školi - sada Sokolani - gde su činodejstvovali prota Jovo Jovanović, narodni poslanik i sveštenik Križonovski. Posle toga bila je školska akademija, recitacije".

Novine pišu i o Svetosavskoj zabavi u Ključu, od koje je prihod namijenjen u korist gradnje crkve, te u Mrkonjić Gradu, gdje je svetosavska zabava održana u školi i u pjevačkom društvu "Nikolajević".

Slavlja u "Kolu srpskih sestara"

Godine 1933. ostvaren je dugogodišnji san članica "Kola srpskih sestara" da imaju sopstveni dom. Zahvaljujući velikoj požrtvovanosti tadašnje predsjednice "Kola" Stake Dimitrijević, kupljena je velika i lijepa kuća u ulici Fra Grge Martića (današnja Srpska ulica). Početkom juna te godine osveštan je Dom KSS-a.

Svečanosti su prisustvovale gošće iz Beograda: počasna dvorska dama gđica Milka Grujić, predsjednica Glavnog odbora "Kola srpskih sestara" i Mileva Todorović, sekretar Glavnog odbora. Crkveni obred osveštanja obavio je sveštenik Dušan Mačkić, a na jektenija je odgovarao hor SPD "Jedinstvo".

Potom su članice "Kola" povele svoje goste u lijepo uređen cvjetnjak, gdje su priredile bogatu zakusku.

I krsna slava banjolučkog "Kola srpskih sestara", Mala Gospojina, te godine proslavljena je svečanije nego ranijih, jer je prvi put svečanost priređena u novom domu.

"Još od ranog jutra nastalo je u društvenom domu u Fra Grge Martića ulici živo kretanje. Sve je teklo u najlepšem raspoloženju i članice Odbora trudile su se da svaka, pa i najmanja stvarčica bude na svom mestu. Njihov trud posetilac je odmah zapazio. Sve je bilo i sve se kretalo u jednom porodičnom tonu. Oko 11 sati počele su pristizati prve gošće. Njih su dočekale članice Odbora i uvađale u pojedine prostorije. Srdačnost, veselje, ona radost koju žena može manifestovati kad je u svom domu, raste svakim časom. Posmatrati njihovo veselje znači podeliti ga s njima. Pristižu i delegati pojedinih društava, vojnih jedinica i drugo. Društvene prostorije bivaju svakim časom punije. Tačno u 11 sati pojavljuje se Njegovo preosveštenstvo mitropolit Vasilije u pratnji prota, gospodina Vasića i profesora Grbića, a malo za njima izaslanik bana gospodin Branko Đorđević, šef odseka za trgovinu i industriju Banske uprave. Pred punom salom izvršio je crkveni obred slave prota Mačkić, nakon čega su gosti počašćeni bogatom zakuskom. Neumorne članice nastojale su i uspele dati zakuski obeležje zajedničkog porodičnog doma. Razgovor o onima o kojima Kolo vodi najveću brigu, provlačio se od stola do stola. Svi su tada videli da nas je sviju dužnost još izdašnije potpomoći i moralno i materijalno društvu u čijim su redovima žene zadahnute najvećom ljubavlju i požrtvovanjem za naše opšte dobro. Oko podne gosti su, ispraćivani od članica odbora, napuštali dom u kojem je otrta mnoga sirotinjska suza..."

"Vrbaske novine" iskoristile su ovu priliku da progovore o slavnoj prošlosti ovog društva, čije su članice uvijek bile tamo gdje je njihova pomoć za vrijeme tuđinske vlasti i ratova bila najpotrebnija. Kad je rad Kola zabranjivan, kao i rad drugih srpskih društava, radilo se u potaji, rizikujući sve, pa i sopstvene živote.

U svom domu "Kolo srpskih sestara" moći će, kako se kaže, uspješnije da obavlja svoj rad, da primi za trpezu još više sirotana i sirotica koji često kucaju na vrata Kola.

Na kraju ovog opširnog napisa o "Kolu srpskih sestara" kaže se da će ono te zime priređivati mobe, noćna sijela na kojima će članice "narađivati narodne haljine, prvenstveno naše, potom i drugih banovina. Tako će Društvo doći do vlastitih narodnih haljina, koje će onda lako moći ustupati svojim članicama prigodom održavanja sveslovenskih balova..."

Najelitnija priredba

U vrijeme Kraljevine Jugoslavije, u cilju stvaranja državnog jedinstva i ostvarivanja ideje jugoslovenstva, u modu su ušli sveslovenski balovi, koncerti, sletovi Sokola Kraljevine Jugoslavije.

"Kolo srpskih sestara" u Beogradu priredilo je 1933. godine Sveslovenski bal, za koji se kaže da je bio najveći te sezone sa "blizu 1000 raznih kostima iz svih slovenskih krajeva. Bal je posetio i Njegovo veličanstvo kralj i kraljica, princ Pavle i princeza Olga, princeze Marina i Jelisaveta, članovi Vlade, diplomatskog kora, Skupštine i Saveta".

Iz svega slijedi zaključak: "ideja slovenstva, slovenske uzajamnosti se divno manifestovala".

U Banjoj Luci iste godine, Sveslovenskom balu koji je organizovalo ovdašnje "Kolo srpskih sestara" 11. februara u prostorijama Narodnog pozorišta Vrbaske banovine, nisu prisustvovali kralj i kraljica, ali je pokrovitelj ove velike svečanosti bila gospođa Desa, supruga bana Milosavljevića. Za ovu priliku Kolo je pripremilo lijepe kostime koji su se mogli iznajmiti. Bila je to, kako pišu "Vrbaske novine", najelitnija priredba te sezone.

Zanimljivo je da je na Sveslovenskom balu održanom 1936. godine u Banjoj Luci učestvovalo i SPD "Jedinstvo" i to na specifičan način. Naime, te godine bal je imao raznovrstan program i okarakterisan je kao "etnografsko-folkloristička revija Bosanske krajine i cijele Jugoslavije, bar njenog srpsko-hrvatskog dijela". Pišući o ovom događaju, hroničar "Vrbaskih novina" kaže da je grupa SPD "Jedinstvo" odigrala tri kola iz okoline Banje Luke i otpjevala nekoliko vrhovačkih ljubavnih pjesama, što je publika nagradila aplauzom. Igralo se "Vrhovačko kolo", ali i "Kraljevsko", koje je svirao orkestar 33. puka. Kolo je povela pokroviteljica ove uspjele priredbe, gospođa banica Pepa Kujundžić, supruga bana Bogoljuba Kujundžića, takođe učesnika bala. Pored folklorne grupe SPD "Jedinstvo", koja se, prema nama poznatim podacima, samo ovdje pominje, "za jedan čas u kolo su se uhvatile sve kostimirane dame i gospoda, a pridružile su se i dame u večernjim toaletima, kao i gospoda". Nesvakidašnju sliku dopunjavaju riječi anonimnog autora da se na balu našao sav narod "od dna do vrha: i ban i general, i vladika i trgovac, i obrtnik i radnik, ceo varoški sklop, nabrojali smo ravno 142 kostima...".

Kao što je "Kolo srpskih sestara" organizovalo Sveslovenski bal, "Jedinstvo" je u novembru 1935. godine održalo Sveslovenski koncert u dvorani bioskopa "Palas". Na koncertu su izvedena djela slovenskih kompozitora. Od srpskih su bili zastupljeni: Stevan Mokranjac, Vlado Đorđević, Marko Tajčević, Dugan Mlađi, Stanko Perml, Emil Adamič i Vlado Milošević; od ruskih: Anatolij Ljadov; poljskih: Feliks Novoviejski i Riling; bugarskih; Dobri Hristov, Tumangelov; čeških: Piskaček, Karel Pavel Kriškovski i Leoš Janaček.

Tekstovi pjesama pjevani su u originalu, a kao solisti nastupili su Tatjana Livnjaković i Suljo Plićanić.

Bila je to prilika da "Jedinstvo" pokaže "slovenskoj braći i celom kulturnom svetu šta smo postigli na muzičkom polju za deceniju i po rada u slobodnoj našoj državi" - pisao je u "Vrbaskim novinama" dirigent ovog hora Vlado Milošević.

Nastupi po Krajini

Od svog osnivanja "Jedinstvo" nikad nije bilo samo pjevačko društvo Banje Luke. Svjesno potrebe da prosvjećuje i kulturno uzdiže i male sredine, uvijek je odlazilo gdje god su ga zvali. Tako je sticalo popularnost širom Krajine i Jugoslavije.

Uz to, "Jedinstvo" je održavalo i redovne godišnje koncerte, učestvovalo na godetima drugih srpskih društava i brojnim kulturnim manifestacijama.

Tridesetih godina, kad je "Jedinstvo" pod upravom dirigenta Vlade Miloševića ostvarilo visoka umjetnička dostignuća, njegova pjesma čula se u Prnjavoru, Prijedoru, Mrkonjić Gradu, Maslovarama.

"Vrbaske novine" pišu o gostovanju "Jedinstva" u Bosanskoj Gradišci 12. februara 1933. Prije podne toga dana hor je odgovarao na jektenija u tamošnjoj Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a uveče je, u prostorijama hotela "Srbija", održao "vrlo uspio koncert" na kome su izvedene "najodabranije narodne pesme za ženski, muški i mešoviti hor".

Ostalo je zapamćeno "lepo pevanje gđice Tatjane Livnjaković i gosp. Sulje Plićanića, koji su svojim umilnim glasom očarali razdraganu publiku".

Horom je dirigovao Vlado Milošević, koji je svojom "vrednoćom i znanjem digao ugled 'Jedinstva' na zavidnu visinu".  

(Nastaviće se)

Požar rastjerao publiku

Ostala je zabilježena i jedna anegdota sa prnjavorske proslave. Dok je izvođen šaljivi pozorišni komad "Čarlijeva tetka", desila se nezgoda. Kad je komad bio na vrhuncu, zapalio se prosuti benzin, buknuo požar i publika se razbježala. Veće štete nije bilo, ali su platila odijela i haljine. Komad nije nastavljen iako je požar bio ugašen.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.