O kulturnom i društvenom životu stare Banje Luke (11)

Prvi dan 28. juna, po starom kalendaru, uoči Petrovdana prošao je u dočekivanju i smještanju gostiju. U osam sati uveče priređena je bakljada, a ujutro arhijerejska služba. Po završenoj Liturgiji, mitropolit Evgenije Letica osveštao je zastavu Društva, a potom je obavljeno ukucavanje spomen-klinova po određenom rasporedu. Uveče je održan svečani koncert

Organizatori svečanosti tražili su od Zemaljske vlade da ustupi prostorije Državne ženske škole za smještaj gostiju. kako Vlada to nije odobrila, organizatori su uputili telegram protesta direktno baronu Burijanu, tadašnjem zajedničkom ministru finansija. U telegramu se ukazuje da je Zemaljska vlada dala slične olakšice prilikom "Trebevićeve" proslave u Sarajevu, pa se iz toga izvlači zaključak da vlada favorizuje Hrvate, a zapostavlja Srbe.

U odgovoru ministru Burijanu, Zemaljska vlada konstatuje da su ranije, istina, bile ustupane školske prostorije sarajevskom "Trebeviću", mostarskim "Guslama", beogradskim studentima itd, ali da je te iste godine (1905), odbijeno i Hrvatsko pjevačko društvo "Hroje" iz Mostara sa sličnim zahtjevom.

U izvještaju Okružne oblasti u Banjoj Luci konstatovano je da su strani gosti bili smješteni u hotelima i privatnim stanovima.

Horovi i kompozitori na slavlju

"Politika" je na ovu svečanost uputila svog specijalnog dopisnika, koji je u Banju Luku otputovalo iz Beograda brodom "Šumadija", na kome se nalazilo i blizu 150 članova "Beogradskog pevačkog društva".

Proslavi "Jedinstva" prisustvovali su i izaslanici brojnih srpskih društava, pjevačkih i drugih. "Politika" pominje da su na ovoj proslavi između ostalih, bile i delegacije "Kola srpskih sestara" i Učiteljskog udruženja iz Beograda.

Sastav delegacije iz Zagreba saznajemo iz vijesti objavljene u "Srbobranu": "Noćas je na proslavu posvete barjaka srpskog pjevačkog društva "Jedinstvo" u Banjaluci, otputovao iz Zagreba u ime Srpskog pjevačkog društva predsjednik g. dr Bogdan Stojanović s izaslanstvom od pet članova. Gosp. dr Stojanović ovlašten je da zastupa i Srpsku pravoslavnu crkvenu općinu zagrebačku i u njeno ime ukuca spomen-klinac u koplje barjaka"

Sa svojim horovima učestvovalo je na proslavi osam pjevačkih društava, od kojih, osim "Jedinstva", samo dva iz Bosne, i to "Vila" iz Prijedora i "Pobratimstvo" iz Sanskog Mosta. Iz Srbije i Hrvatske u Banju Luku stigli su: već spomenuto "Beogradsko pevačko društvo" i "Obilić", oba iz Beograda, "Šabačko pevačko društvo", Pevačko društvo "Branko" iz Niša i Akademsko pjevačko društvo "Balkan" iz Zagreba.

Sva navedena društva učestvovala su sa svojim horovima u izvođenju programa ove proslave.

Među brojnim gostima zapamćeno je da su banjolučkoj proslavi zastave prisustvovali srpski kompozitori: Stevan Mokranjac, u to vrijeme dirigent "Beogradskog pevačkog društva", Stanislav Binički, dirigent "Obilića", Mita Topalović, kompozitor himne "Jedinstva" i dugogodišnji dirigent "Pančevačkog srpskog crkvenog pevačkog društva", te Robert Tolinger, dirigent "Šabačkog pevačkog društva".

Ni dan-danas nije jasno zašto osveštanju društvene zastave "Jedinstva" nisu prisustvovala dva najveća srpska pjevačka društva u Bosni i Hercegovini."Sloga" iz Sarajeva" i "Gusle" iz Mostara.

Ta činjenica dala je povod anonimnom komentatoru časopisa "Naš život", da prilično oštro napiše:

"Ožalostilo me, kad sam vidio da dolazi pjevačko društvo iz malog Sanskog Mosta da uveliča slavlje, a veliko Sarajevo šalje samo izaslanika. Sarajevo je prvo mjesto u Bosni pa bi trebalo, da je ono svugdje najbolje i zastupljeno, a ono, naprotiv svukud zaostaje, svukud je na zadnjem mjestu, svukud je kad se tiče djela u ćošak zbijeno: ali kad se tiče prazne lupe, hvale i razgovora, onda niko sa Sarajlijama ne može; niko im nije ni blizu!"

"Srbobran" o proslavi

O banjolučkoj svečanosti pisao je i zagrebački "Srbobran", tekstu pod imenom "Proslava srp. pjev. društvo u Banjaluci" kome se za pomenutu svečanost kaže da je bila "Pravo narodno slavlje, jer su se taj dan našli u Banjaluci Srbi iz svih krajeva". Dalje "Srbobran" nabraja ko je sve učestvovao, te naglašava da je osobito bilo mnogo gostiju iz Srbije.

Zanimljivo sjećanje akademika Vlade Miloševića, potonjeg člana i horovođe SPD "Jedinstvo", u vezi sa ovom proslavom, posebno je interesantno. Miloševićev biograf Ranko Risojević ovako bilježi: "Između kafane "Balkan" i bašte baštovana Laze i Marije bila je jedna mala ulica natkrivena lišćem i osvijetljena čudesnim fenjerima i lampionima.

Kroz tu ulicu prolazili su učesnici svečanosti, među njima i takva imena, gotovo ikone srpske muzike i kulture, kao Stevan S. Mokranjac, Mita Topalović i Aleksa Šantić... Događaj je ostao u svijesti mnogih ljudi, koji su dugo vremena poslije, sve do Balkanskih ratova mjerili vrijeme u odnosu na tu svečanost."

Kako je taj veličanstveni šareni sabor djelovao na dječačića od četiri godine, koliko je te 1905. imao Vlado Milošević, možemo samo da pretpostavimo. Zato se ta slika urezala u njegovo pamćenje za cio život.

Prvi dan 28. juna, po starom kalendaru, uoči Petrovdana prošao je u dočekivanju i smještanju gostiju. U osam sati uveče priređena je bakljada u kojoj su učestvovali, redom: Vojna muzika, "Beogradsko pevačko društvo", Pevačko društvo "Branko" iz Niša, "Šabačko pevačko društvo", Pevačko društvo "Obilić" iz Beograda, "Balkan" iz Zagreba, "Vila" iz Prijedora, "Pobratimstvo" iz Sanskog Mosta, "Jedinstvo" iz Banje Luke, izaslanstva iz Kraljevine Srbije, iz Austrougarske, Bosne i Hercegovine i građanstvo iz Banje Luke i okoline.

Bakljada je krenula ondašnjim Carskim drumom i Gospodskom ulicom i tako stigla do kuće kuma zastave Steve Pamučine. Tu je "Jedinstvo" otpjevalo dvije pjesme: "U noći" i "Hej, nek planu". Kuma zastave pozdravio je Vladimir Skarić, tadašnji potpredsjednik SPD "Jedinstvo" i profesor Velike realke u Banjoj Luci. Potom je povorka otišla pred društvene prostorije "Jedinstva" u Staroj srpskoj školi, tamo gdje je bio novoizgrađeni hotel "Balkan". Tu je održan bratski sastanak, na kome su pjevačka društva i drugi gosti "Jedinstva" izmijenili zdravice.

Svečani koncert

Sutradan, na Petrovdan, svi su se ponovo okupili pred "društvenim stanom". Odatle su u povorci otišli u Crkvu Svete Trojice, gdje je održana arhijerejska služba, na kojoj je pjevalo društvo "Branko" iz Niša. Po završenoj Liturgiji, mitropolit Evgenije Letica osveštao je zastavu Društva u crkvenoj porti, a potom je obavljeno ukucavanje spomen-klinova po određenom rasporedu.

Kako je to veličanstvena slika morala biti! Mladi sa svih strana Srpstva, prelijepa zastava - pravo umjetničko djelo, silan narod, a pjesme na pretek!

Poslije ovog značajnog čina, ponovo je formirana povorka  i "Jedinstvo" je povelo svoje goste u društveni stan, gdje je bio priređen banket. Tom prilikom održane su mnoge zdravice ljubavi i bratstva, te nacionalnog zanosa, što je bilo melem za dušu okupiranog naroda.

Uveče je u prostorijama Društva priređen svečani koncert, na kome su učestvovali horovi svih prisutnih pjevačkih društava. Hor "Jedinstvo" izveo je tom prilikom svoju društvenu himnu, koju je na stihove Alekse Šantića, komponovao Mita Topalović. Istina, u štampanom programu proslave ne navodi se ime autora himne.

Prema tekstu programa, poslije govora predsjednika "Jedinstva" Dušana Pišteljića, himnu "Jedinstva". Mite Topalovića, izveo je mješoviti hor društva. U tekstu zagrebačkog "Srbobrana", kaže se, međutim, da je himnu, na molbu organizatora, spjevao čuveni pjesnik Aleksa Šantić, a njeno komponovanje je bilo ponuđeno šestorici najboljih srpskih kompozitora, uz nagradu od 100 kruna za najbolju kompoziciju himne.

Pored himne. "Jedinstvo" se okitilo na ovoj svečanosti još jednom pjesmom napisanom njemu u čast. Naime, prvi put, muški hor "šabačkog pevačkog društva", sa dirigentom Robertom Tolingerom, izveo je kompoziciju najavljenu kao "Pozdravna pjesma":

Autor teksta i kompozicije je Robert Tolinger, koji je na svečanosti, uz Mokranjca, Biničkog i Topalovića, primljen za počasnog člana "Jedinstva".

Član "Šabačkog pevačkog društva", fotograf Nikola Radić, koji je učestvovao na proslavi u Banjoj Luci, zapamtio je da je Tolinger baš za tu priliku komponovao i napisao tekst pomenute kompozicije. Uz to, Radić se sjeća slike sa banjolučkih ulica. "U Banjoj Luci je tada bila okupatorska vojna vlast. Kad smo išli u banjolučku crkvu na liturgiju, sa obe strane ulice kuda smo prolazili bili su postrojeni špaliri žandarma i vojske. Pozadi njih je narod..."

Trećeg dana Petrovdanskog slavlja, organizovan je izlet na obližnje brdo Petrićevac, čuveno banjolučko izletište iz toga vremena. Tu je održavano veliko narodno veselje i za uspomenu napravljena grupna fotografija svih pjevačkih društava, koju su kasnije kao drugu uspomenu čuvali članovi tadašnjeg "Jedinstva".

Pod budnim okom austrougarskih vlasti

S obzirom na širok publicitet koji joj je dat u srpskoj štampi svečanost osveštanja zastave "Jedinstva" morala je, razumije se privući pažnja i austrougarskih vlasti. To se vidi iz sačuvanih povjerljivih austrougarskih dokumenata. Na osnovu izvještaja iz Beograda, od 4. jula 1905. godine, prema čijem tekstu mnogi tamošnji Srbi žele da odu na proslavu "Jedinstva" u Banju Luku, a iz Srbije kreće poseban brod sa učesnicima proslave. Zajedničko ministarstvo finansija, skrenulo je pažnju Zemaljskoj vladi u Sarajevu na tu informaciju, tražeći od nje da prati sve što je u vezi s tom proslavom i da podnese izvještaj o svojim zapažanjima.

Iscrpan izvještaj o tome kako je protekla proslava "Jedinstva" podnijela je Okružna oblast u Banjoj Luci Zajedničkom ministarstvu finansija 14. jula 1905. godine.

(Nastaviće se)

Što se tiče mostarskih "Gusala", proslavi "Jedinstva" prisustvovali su, u ime Društva, njegov predsjednik Aleksa Šantić i sekretar Uroš Jelačić. Šantić je bio burno pozdravljen na ovoj svečanosti, na kojoj je, kako ističe specijalni dopisnik "Politike", "govor pesnika Šantića sve do ushićenja doveo". Vješt na riječi, baš kao i na pjesmi. Šantić je bio veoma popularan u to doba. U "Guslama" je pjevao u horu i solo, na društvenim sijelima održavanim s jeseni i zimi zabavljao je društvo svojom pjesmom, svirao violinu, bio horovođa po potrebi, a oprobao se i kao kompozitor.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.