Ljetne olimpijske igre: Od Atine 1896. do Pekinga 2008. godine (13)

Kada se saznalo da će domaćin 23. olimpijskih igara biti Los Anđeles (nije bilo gradova protivkandidata) odmah su počele spekulacije o tome da li će socijalističke zemlje bojkotovati igre u SAD želeći da se revanširaju za Moskvu 1980. godine.

 I tako je i bilo. Olimpijski komitet Sovjetskog Saveza odbio je da zbog bezbjednosti svojih takmičara pošalje sportiste u Ameriku. Bojkot su slijedili i druge zemlje, Poljska, Mađarska, Čehoslovačka, Bugarska, Demokratska Republika Njemačka, Kuba... Ukupno još 18 država Istočnog bloka (svi sem Rumunije) nije stiglo na ove igre. I pored svih problema oboren je rekord u broju država, kojih se u Los Anđelesu okupilo čak 140. U Ameriku je stiglo ukupno 6.829 takmičara (5.263 muškaraca i 1.566 žena), koji su se borili u 23 sporta i 221 disciplini. Akreditacije je dobilo 9.190 predstavnika medija, a u organizaciji igara je bilo 28.742 volontera.

Igre u Los Anđelesu, koji je bio ponovo domaćin poslije 52 godine, trajale su od 28. jula do 12. avgusta 1984. godine otvorio je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Ronald Regan. Olimpijski plamen zapalio je atletičar, desetobojac Rafer Džonson, a zakletvu položili Edvin Mozes (atletika) u ime sportista i Šaron Veber (gimnastika) u ime sudija. Otvaranju  i zatvaranju igara prisustvovalo je po 100 hiljada gledalaca na Olimpijskom stadionu "Koloseum", koji je bio ispunjen do posljednjeg mjesta. Simbol igara i glavni junak otvaranja trebalo je da bude orao pod imenom Bamber, star 12 godina. Međutim, on je na jednom od posljednjih treninga uginuo od premora, a zamijenila ga je plastična maskota suvenir - orlić Sem.

Medalje na Olimpijskim igrama 1984. godine osvajalo je 47 zemalja. Najuspješniji je bio domaćin, SAD, sa 174 odličja (83, 61, 30), zatim su slijedili Rumunija sa 53 (20, 16, 17) i Savezna Republika Njemačka sa 59 (17, 19, 23). Jugoslavija je sa 18 medalja (7, 4, 7) bila na devetom mjestu u ukupnom bilansu.

Karl Luis

Najuspješniji takmičar igara bio je američki atletičar Karl Luis (puno Frederik Čarlton Luis), koji je osvojio četiri zlatne medalje (na 100 m, na 200 m, u štafeti 4 h 100 m i u skoku udalj) i tako ponovio ostvarenje zemljaka Džesija Ovensa iz Berlina 1936. godine. Njegov uspjeh Amerikanci su posebno slavili i veličali, ali u tim trenucima malo je ko činio ozbiljnija poređenja između ova dva asa i uslova u kojima su se takmičili i živjeli. Na konferenciji za novinare prije nego što su počela atletska takmičenja upitali su Luisovog menadžera, koliko će zaraditi ukoliko dostigne uspjeh Džesija Ovensa. Ovaj je odgovorio da bi to moglo biti otprilike milion dolara, koliko je tada zarađivao rok pjevač Majkl Džekson. U tim trenucima sigurno se od prisutnih novinara malo njih sjetilo kako je Džesi Ovens teško živio. Često je da bi zaradio koji dolar morao da se trka sa konjima, jer se od olimpijske slave nije moglo živjeti.

Poslije osam godina (nije nastupio u Moskvi) zlato je na 400 metara sa preponama ponovo osvojio Amerikanac Edvin Mozes. U ženskoj trci na 400 metara sa preponama trijumfovala je Marokanka Naval el Mutavakil i tako postala prva Afrikanka olimpijska pobjednica. Po naredbi marokanskog kralja Hasana drugog sva ženska djeca rođena tog dana dobila su ime Naval. Los Anđeles će se pamtiti i po pobjednici prvog ženskog maratona, a to je bila Amerikanka Džoan Benoa Samjuelson, koja je stazu dugu 42,195 metara pretrčala za 2 časa 24 minuta i 52 sekunde.

Sjajni Jugosloveni

 Jugoslavija je na igrama u Los Anđelesu učestvovala sa rekordnih 140 sportista u 16 sportova (atletika, biciklizam, boks, vaterpolo, veslanje, jedrenje, kajak i kanu, konjički sport, košarka, plivanje, rvanje, ritmička gimnastika, rukomet, streljaštvo, fudbal i džudo). Osvojeno je čak 18 odličja što je najveći broj medalja i najbolji ukupni plasman "plavih" na Ljetnjim olimpijskim igrama. Zlatna odličja osvojili su vaterpolisti (Milorad Krivokapić, Deni Lušić, Zoran Petrović, Božo Vuletić, Veselin Đuho, Zoran Roje, Milivoje Bebić, Perica Bukić, Goran Sukno, Tomislav Paškvalin, Igor Milanović, Dragan Andrić, Andrija Popović), rukometaši (Zlatan Arnautović, Momir Rnić, Veselin Vuković, Milan Kalina, Jovica Elezović, Zdravko Zovko, Branko Štrbac, Pavle Jurina, Veselin Vujović, Slobodan Kuzmanovski, Mirko Bašić, Dragan Mladenović, Zdravko Rađenović, Mile Isaković, Rolando Pušnik), rukometašice (Jasna Ptujec, Mirjana Ognjenović, Zorica Pavićević, Ljubinka Janković, Svetlana Anastasovska, Svetlana Kitić - Dašić, Emilija Erčić, Alenka Cuderman, Svetlana Mugoša, Mirjana Đurica, Biserka Višnjić, Slavica Đukić, Jasna Merdan-Kolar, Ljiljana Mugoša, Dragica Đurić), rvač slobodnim stilom u kategoriji do 52 kilograma Šaban Trstena, rvač grčko-rimskim stilom (do 68 kg) Vlado Lisjak, posada kanua dvokleka na 500 metara Matija Ljubek i Mirko Nišović i bokser banjolučke Slavije Anton Josipović. Srebrne medalje prigrabili su rvač grčko-rimskim stilom (preko 100 kg) Refik Memišević, kajakaš Milan Janić na 1.000 metara, kanu dvoklek na 1.000 metara Matija Ljubek i Mirko Nišović i bokser Redžep Redžepovski u muva kategoriji. Bronzane medalje osvojili su košarkaši (Dražen Petrović, Aleksandar Petrović, Nebojša Zorkić, Rajko Žižić, Ivan Sunara, Emir Mutapčić, Sabit Hadžić, Andro Knego, Ratko Radovanović, Mihovil Nakić, Dražen Dalipagić, Branko Vukičević), fudbaleri (Tomislav Ivković, Mirsad Baljić, Srećko Katanec, Marko Elzner, Ljubomir Radanović, Admir Smajić, Nenad Gračan, Milko Đurovski, Mehmed Baždarević, Borislav Cvetković, Jovica Nikolić, Branko Miljuš, Vlado Čapljić, Ivan Pudar, Stjepan Deverić, Dragan Stojković, Mitar Mrkela), rvač slobodnim stilom (do 74 kg) Šaban Sejdiu, rvač grčko-rimskim stilom (do 100 kg) Jožef Tertei, veslači Zoran Pančić - Milorad Stanulov u dubl-skulu i bokseri Mirko Puzović (poluvelter) i Aziz Salihu (superteška).

Anton Josipović

 Prvi put se desilo da jedan jugoslovenski sportista osvoji je zlatnu medalju, a da nije imao protivnika u finalu. Bio je to član banjolučke Slavije Anton Josipović. Naime, jugoslovenski sudija Gligorije Novičić u polufinalnom meču poluteške kategorije između Kevina Berija (Novi Zeland) i Ivandera Holifilda (SAD) izrekao je američkom bokseru diskvalifikaciju, pošto je on posle znaka gonga nokautirao svog protivnika. A taj diskvalifikovani bokser nije bio niko drugo nego Ivander Holifild, koji je kasnije bio višestruki profesionalni prvak svijeta u teškoj kategoriji. Uprkos protestima i žalbi domaćina nije dobio prolaz za finale, a Beri nije mogao da boksuje zbog posljedica nokauta, pa je tako Josipović dobio "zlato" bez finalne borbe. Inače do finala Banjolučanin je savladao Nijemca Bota, Rumuna Donićija i Alžirca Musu.

Rvač slobodnim stilom Šaban Trstena takođe nije imao finalni meč, jer je Kim Jung Kjo iz Južne Koreje predao meč zbog povrede. Prije toga Trstena je zabilježio pet pobjeda. Savladao je Gonzalesa (SAD), Faraga (Egipat), Murs (Velika Britanija), Takadu Japan i M. Singa (Indija).

Rvač grčko-rimskim stilom Vlado Lisjak je u prvom kolu bio slobodan, a potom su redom padali: Japanac Nemoto, Kočak (Turska), Negrisan (Rumunija), u polufinalu je pao Austrijanac Štrajler, a finalu i Finac Sipala.

Poslije 12 sušnih godina za mušku rukometnu reprezentaciju novo zlato. Mnogi su bili skeptični poslije startnog remija sa Islandom 22:22. Ali onda veličanstvena serija pobjeda. Redom su padali Japan (32:15), Alžir (25:10), Švajcarska (25:11), Rumunija (19:18) i u finalu SR Njemačka (18:17).

Na ženskom rukometnom turniru nastupilo je samo šest zemalja, Jugoslavija je zabilježila svih pet pobjeda (SR Njemačka 20:19, Austrija 30:15, SAD 33:20, Južna Koreja 29:23 i Kina 31:25).

Vaterpolisti su u kvalifikacionoj grupi savladali Kanadu sa 13:4, Kinu sa 12:7 i Holandiju sa 9:5. U finalnoj grupi pobijeđeni su Australija 9:6, SR Njemačku sa 10:9 i Španiju sa 14:8. Posebno dramatičan bio je posljednji meč u finalnoj grupi, koji je odlučivao o tome ko će osvojiti zlatnu medalju. Domaćini igara poveli su sa 5:2 (u Los Anđelesu zbog bojkota nisu igrali SSSR, Mađarska i Kuba), ali puleni saveznog selektora Ratka Rudića uspjeli su da anuliraju tu prednost Amerikanaca, stignu do 5:5 i tako poslije 16 godina donesu drugo zlato jugoslovenskom vaterpolu. Щ

Sabrina Goleš

 Srebrnu medalju u Los Anđelesu osvojila je i Jugoslovenka Sabrina Goleš, ali tenis je 1984. godine bio na programu kao demonstracioni sport i trofeji se ne vode u zvaničnoj olimpijskoj statistici.

(Nastaviće se) 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.