Kako su se udavale i živjele crnogorske princeze (2)

Dvoboji za Jeleninu naklonost

O svadbi Jelene od Savoje i Viktora Emanuela pričao je sav svijet. Pisalo se i pričalo o njenoj prelijepoj vjenčanici od teškog bijelog satena, izvezenog srebrom i naranyinim i limunovim cvjetovima

Nikad se neće saznati koliko u svemu tome ima istine, ali kao skandal je ocijenjen Anastasijin razvod.

Nejasno je kako je za to dobila saglasnost od Svetog sinoda i samog cara, uprkos činjenici da je u tom braku imala dvoje djece.

Anastasija nije mnogo časila i brzo se udala za kuma sa prvog vjenčanja, najvećeg ruskog heroja i vojskovođu tog vremena Nikolaja Nikolajeviča Romanova, djevera njene sestre Milice. Oktobarska revolucija se obračunala sa carskom porodicom, a njihovu sudbinu izbjegle su Milica i Anastasija, pobjegavši prvo na Krim, a potom u Egipat i Pariz.

Očaravajuća ljepota

Dok bi se moglo reći da su starije sestre bile oduševljene školom u internatu “Smoljni” u Rusiji, Jelena je bježala sa časova i sanjala svoje Cetinje. Yaba je bio poseban status u školi, pridike sestre Milice i oca... nije voljela ruski jezik i francusku gramatiku.

Obožavala je medicinu, voljela lov i bila ponosna na svoju vještinu poznavanja cetinjskih trava. Jelena je imala najviše uspjeha kod kavaljera tog vremena, pa je ostalo zabilježeno da je njena kartica za igre na balovima uvijek bivala prepuna.

Sve je počelo na godišnjem balu 1888. godine, kad je imala svoj prvi javni nastup. Pojavila se u crnogorskoj narodnoj nošnji i svojom fantastičnom ljepotom i gracioznošću zasjenila sve tamošnje dame.

Dvadesetogodišnji ruski prestolonasljednik je izabrao za partnerku za ples, što je bio povod da počne da kruži priča kako će na ruski prijesto umjesto, tradicionalno, germanske loze doći crnogorska. Počela se potvrđivati i tvrdnja da iza svakog rata stoji neka ženska osoba, pa se za naklonost princeze borilo i na dvobojima, u kojima su plemići ostajali izrešetani.

Ruski dvor je za ove događaje okrivio svoju ljubimicu, kneginju Jelenu, pa je, iako na završnoj godini škole, kneginja Jelena bila primorana da se vrati na Cetinje. Na balu povodom krunisanja cara Nikolaja II italijanski princ Viktor je vidio Jelenu i toliko bio očaran lijepom Crnogorkom da se u Rim vratio sa riječima “ili Jelena ili nijedna druga”.

Vjenčanje je obavljeno u Rimu u oktobru iste godine, a ostale su priče o slomljenim srcima crnogorskog perjanika i finskog aristokrate Karla Gustava fon Manerhajma, koji je još dugo godina za dan Svete Jelene slao crvene ruže.

Za vjeridbu na Cetinju se pričalo da je Viktoru pozlilo od pršute i skorupa, a za svadbu da je prilikom slikanja koristio malo veći škanj da bi nadomjestio razliku u visini. Vjenčanje je održano u Rimu, gdje je Jelena prvo morala promijeniti vjeru, a pokrštavanju i vjenčanju prisustvovao je i knjaz Nikola. Kneginja Milena se nikada sa ovim nije mogla pomiriti i u znak protesta odbila je da prisustvuje veleljepnom vjenčanju. Priča se da je u tom trenutku bila u Vlaškoj crkvi, gdje je Jelena krštena, i da se molila Bogu.

O svadbi Jelene od Savoje i Viktora Emanuela pričao je sav svijet. Pisalo se i pričalo o njenoj prelijepoj vjenčanici od teškog bijelog satena, izvezenog srebrom i naranyinim i limunovim cvjetovima, kojima je bio prekriven pod bazilike Svete Marije Anđeoske u Rimu, a Jelena je postala kraljica koju je obožavala cijela Italija.

Princeza Ana

Princeza Ana udala se 1897. godine za Franca Josifa Bateneberga, potomka ogranka hesenske dinastije koja je u Njemačkoj samo formalno uživala vladarske prerogative. Vjenčanje je obavljeno na Cetinje, po propisima evangelističke vjere, mada ona svoju vjeru nije mijenjala. Nisu imali djece, a Ana je umrla 1971. godine u devedeset sedmoj godini života.

Anastasija-Stana (rođena 1867. na Cetinju), poslije udaje, u Rusiji je dobila dodatno prezime po ocu Nikoli - Nikolajevna. Princeza Stana je prvi put bila udata za Georgija Maksimilijanoviča, princa Romanovskog, vojvodu od Lajhtenberga i sa njim imala dvoje djece - sina Sergeja (1890-1974) i kćerku Jelenu (1892-1974).

Porodična loza ovog crnogorskog zeta vodila je do mnogih evropskih dvorova. Vjenčali su se 1889. Muž kneginje Stane pripadao je poznatoj aristokratskoj kući vojvoda lajhtenberških i knezova ajhštatskih.

Njegov djed Eugen je sin giljotiniranog Aleksandra de Boharne i kontese Žozefine de la Pagerie, kasnije supruge Napoleona I. Kao Napoleonov pastorak i izuzetnih zasluga na bojnom polju, dobio je titulu francuskog princa i italijanskog potkralja. Eugenova sestra Hortenzija postala je holandska kraljica. Od tasta, bavarskog kralja Maksimilijana I, Eugen je dobio u miraz vojvodstvo Lajhtenberg i kneževinu Ajhštat, što je povlačilo titule.

(

Šesta kći

Princeza Ana (1874-1971) rođena je na Cetinju kao sedmo dijete, a šesta kći u vladarskoj porodici. Označila je kraj neke “tradicije” školovanja u Smoljnom, a i udajom je bila izuzetak, mada je i njen muž imao plemićke krvi.

(Nastaviće se)

 JELENA JE postala kraljica koju je obožavala cijela Italija

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.