Ekonomska i socijalna slika Republike Srpske (XXVII)

Fabrike čekaju investitore

Rudarstvo je grana koja i danas ostvaruje najveći prihod i to zahvaljujući nalazištima željezne rude. U sadašnjem preduzeću radi oko 700 radnika koji ostvaruju godišnji prihod od oko 120 miliona maraka kopanjem 1.350.000 tona koncentrata željezne rude. Mesna industrija ostvaruje dobre poslovne rezultate. Šta je ostalo od "CELPAK-a"?

Prijedor je druga po veličini opština u Republici Srpskoj gdje živi oko 105.000 stanovnika grupisanih u 27.233 domaćinstva. U Prijedoru ima 26.555 stanova. Na području opštine postoji 71 naselje u 49 mjesnih zajednica.

Ova opština je tradicionalno industrijska, a svoj ekonomski razvoj bazira na iskorišćavanju prirodnih bogatstvima.

Značajan mineralno-sirovinski kompleks, rezerve drveta, kao i dobra zemlja, omogućili su razvoj rudarstva, drvne, tekstilne industrije i poljoprivrede. Posljednji rat i privredna tranzicija unazadili su ekonomiju Prijedora. Manje je fabrika i preduzeća, a povećan broj nezaposlenih.

Prije rata, na području ove opštine, bilo je oko 27.000 zaposlenih, a danas ih je oko 18.000. Podjednako je zaposlenih u državnom sektoru i u privatnim preduzećima. Najviše je zaposlenih u prerađivačkoj industriji, u trgovini, građevinarstvu i ugostiteljstvu. Ostala privreda još čeka prave investitore i nova ulaganja.

Dva stuba ekonomije

Ovaj grad je bio prepoznatljiv po dva privredna giganta - po Rudniku željezne rude "Ljubija" i po Fabrici celuloze i papira "CELPAK". Zajedno su zapošljavali oko 10.000 radnika. Rudarstvo je grana koja i danas ostvaruje najveći prihod i to zahvaljujući nalazištima željezne rude i transforamciji nekadašnjih rudnika, koji su sada 51 odsto vlasništvo druge po veličini kompanije u svijetu za proizvodnju čelika "Arcelor Mital". U sadašnjem preduzeću radi oko 700 radnika, koji ostvaruju godišnji prihod od 120 miliona maraka kopajući 1.350.000 tona koncentrata željezne rude.

- U ovoj godini očekujemo početak isporuke rude za željezaru u Zenici, kao i otvaranje kopa Buvač. To je investicija od skoro 30 miliona evra - potvrdio je Murari Mukaryi generalni menayer ovog preduzeća.

Primjer uspješne privatizacije je preduzeće "Impro" koje je 2006. godine preuzela banjolučka firma "Orion 3". Ove godine   planira proizvesti 1420 tona mesnih proizvoda.

Siniša Sukara, direktor ovog mesno-prerađivačkog preduzeća, kaže da je sirovinska baza, uglavnom, domaća. Preduzeće je već sklopilo polugodišnju ugovor sa uzgajivačima o isporuci 8.600 svinja.

 Lani je "Impro" od plasmana 600 tona mesnih prerađevina na tržištu Republike Srpske i dijelom Federacije BiH ostvario prihod od 3,4 miliona maraka.

                                    Brži razvoj

Već desetu godinu na području opštine Prijedor uspješno radi privatno preduzeće "Skontoprom", koje je prošle godine ostvarilo prihod od 32 miliona maraka.

Elizabeta Josipović, direktor ove firme, kaže da će uskoro biti potpisan ugovor sa stranim partnerom o godišnjoj proizvodnji oko dva miliona presvlaka za namještaj. U pogonu "Skontoproma" zaposleno je 270 radnika.

Nekadašnji gigant Fabrika celuloze i papira "CELPAK" je u stečaju. Manje, više zna se njegova sudbina, ali se ne zna kuda će radnici.

Ova nekada moćna fabrika imala je sve uslove za modernu i jeftinu proizvodnju. Imala je izgrađenu

infrastrukturu, blizinu sirovinske baze, tržište za svoje proizvode, jake poslovne partnere, kadrove... Ipak, sve to nije bilo dovoljno da se i u minulim godinama održi kontinuitet proizvodnje, bezbolnije izađe iz ekonomske krize i uspješno prođe kroz privatizaciju.

Prijedor priprema Strategiju ekonomskog razvoja 2008-2012. godine koja će označiti kuda i kako dalje. 

- Pred nama su bolji dani. Svojim radom smo koliko, toliko doprinijeli da krenemo brže u razvoj. Od nekakve crne rupe, Prijedor je postao sredina u koju dolaze investitori - rekao je nedavno načelnik opštine Prijedor Marko Pavić.

Analize koje se provode na području ove opštine pokazuju da mladi ljudi sve više žele ovdje i da ostanu. To je veliko ohrabrenje za sve građane. Situacija je bolja nego u nekim drugim gradovima u Republici Srpskoj.

Opština Prijedor ima najveći porast razmjene sa inostranstvom, zbog izvoznih poslova preduzeća "Mital", "Skontoprom",  "Mira" i "Prijedorčanka".

Izvoz i uvoz

U Prijedoru ima oko 3000 manjih preduzeća različite djelatnosti. Pored uslužnog sektora i trgovine tu su i prerađivači u drvnoj, metalnoj, tekstilnoj i prehrambenoj industriji. Vrijednost uvoza u 2007. godini bio je 120.6 miliona maraka, a izvoz 165.4 miliona. Pokrivenost uvoza izvozom  bila je 137 odsto. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.