Ekonomska i socijalna slika Republike Srpske (XVIX)

Njive neorane, preduzeća u stečaju

U čelinačkoj opštini promijenili su se i stanovnici  i struktura privrede. U opštini u kojoj je zastao razvoj i industrije i poljoprivrede zaposleno je oko tri hiljade ljudi. Dječije obdanište u Čelincu napola je popunjeno, što govori o sporom priraštaju. Mnogi Čelinčani otišli su u daleke zemlje i gradove za poslom

Čelinac je među najnaseljenijim opštinama u Republici Srpskoj. Samim tim, ovdje je više socijalnih i ekonomskih teškoća. Na spisku građana koji imaju pravo na tuđu njegu i pomoć nalazi se čak 120 lica, a novčanu pomoć prima 115 socijalno ugroženih stanovnika ove male opštine. Po 41 marku, koliko primaju, kako može biti dovoljno!?

- Socijalnu pomoć, prema svom materijalnom stanju, zaslužuje mnogo veći broj porodica - kaže Borislav Garić, službenik Centra za socijalni rad. I Nikola Kovačić, predsjednik Udruženja penzionera koje broji blizu 1.800 članova, potvrđuje da je socijalna slika Čelinca zabrinjavajuća.

- Prošle godine umrlo je 86 penzionera u ovoj opštini. Naši  članovi danas štede i na lijekovima i na hrani - kaže Kovačić.

Usporen priraštaj

Broj stanovnika u odnosu na predratni period u Čelincu nije se bitno promijenio, ali zbog velikih seljakanja tokom i poslije rata, izmijenila se struktura stanovnika. Negativan je prirodni priraštaj.

Po zadnjem popisu koji je obavljen 1991. godine, u Čelincu je živjelo oko 17.000 Srba, blizu 1.500 muslimana (Bošnjaka) i 500 stanovnika ostalih nacionalnosti. Na posljednjim izborima bilo je registrovano nešto manje od 14.000 punoljetnih Čelinčana.

Tri osnovne škole imaju 2.000 đaka, a Srednja škola u Čelincu oko 500 srednjoškolaca, koliko ih približno pohađa i neku od banjolučkih srednjih škola. Predškolske djece jedva da ima ukupno hiljadu.

- Iako se brojno stanje u našem obdaništu povećava, još uvijek smo popunjeni možda napola. U vrtiću imamo stotinjak djece, a otvorili smo i dvije dječije igraonice u selima Stara Dubrava i Jošavka - kaže Ljilja Šikman, direktor Dječijeg vrtića "Neven".

Stubovi čelinačke privrede nekada su bili tekstilni kombinat "Svila", proizvođač dijelova za automatiku "Čajavec" i proizvođači građevinskog materijala "Mermer" i "Hidrat".

- U Čelincu nema više od 3.000 zaposlenih. Od tog broja gotovo trećina su buyetski korisnici. Samo "Svila", u kojoj je završen stečajni postupak, i "Čajavec", koji odavno ne radi, a nalazi se u stečaju, do rata su zapošljavali blizu 1.500 radnika. U privatnom preduzetništvu četiri su drvoprerađivača - ("Fačo", "Granit", "Eurodrveks" i "Delfin") te preduzeća "Vikeks", "Metalnovu", "Flor", "Mermer", Fabrika kreča i "Madru". U njima ukupno radi nešto više od 600 radnika. Ostalih 700 firmi uglavnom su male zanatske i uslužne radnje - priča Dejan Aleksić, direktor Razvojne agencije u Čelincu.

Dosta je neobrađene zemlje, a mnoga preduzeća stavila su katanac na kapije!

Žito za prehranu

Poljoprivreda je takođe u teškoj situaciji i više je usmjerena na prehranu domaćinstava nego u razvoj. Sve su to mala imanja pa je prošle godine tek sedamdesetak poljoprivrednika ostvarilo pravo na podsticajna sredstva. Samo je jedno poljoprivredno preduzeće - Farma pilića "Damjanović".

Ipak, nije sve tako crno. Prošle i ove godine u razvoj infrastrukture u čelinačkoj opštini Vlada RS uložila je i uložiće više od osam miliona maraka. Opština iz kreditnog zaduženja obezbijediće još četiri miliona. Načelnik opštine Momčilo Zeljković očekuje da će to pomoći razvoj opštine i unaprijediti život ovdje, te pomoći da se opština izvuče iz nerazvijenosti.

"Trbuhom za kruhom" u inostranstvo, pretežno u Italiju, otišlo je mnogo Čelinčana. Niko ne zna tačan broj, ali je dosta otišlo. Već godinama u Branešcima, najvećem i jednom od najrazvijenijih čelinačkih sela, kruži priča da više djece iz ovog sela pohađa osnovnu školu u Italiji nego u zavičaju. Zabrinjava to što najnovija generacija "gastarbajtera" vrlo brzo prekida veze sa zavičajem.

Čim obezbijede sve "papire" u mjestu gdje pronađu zaposlenje, oni riješe stambeni problem i odmah prevedu svoju porodicu. Kao što se zna, one prve generacije radnika koji su "na privremenom radu u inostranstvu" ostajali do penzije, gotovo sav zarađeni novac slali su porodici u zavičaju i tako značajno poboljšavali ekonomsku i socijalnu sliku. Sigurno je da bi u inostranstvo, da mogu dobiti vize, rado otišli i oni koji se nalazi na čelinačkom Birou rada. Na tom spisku je oko 1.600 lica, među kojima je više od dvadeset sa fakultetskom diplomom.

Imovina 

Veliki broj bošnjačkih porodica zamijenile su svoju imovinu sa porodicama srpske nacionalnosti, koje su došle iz Federacije BiH. Mnoga sela su opustjela, a niklo je više prigradskih naselja u kojima se, kako tako, rješavaju stambeni problemi. Tu su se doselile ne samo raseljene porodice, nego i oni iz sela ove opštine.

**********

Među 145 novorođenih u Čelincu u 2007. godini je i mala Kineskinja Jia Lu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.