Ekonomska i socijalna slika Republike Srpske (XVI)

Teško breme usporene tranzicije

U 25 naseljenih mjesta u 14 vlaseničkih mjesnih zajednica živi oko 16.000 stanovnika. Preduzeća predugo čekaju stečaj. Tranzicija uzima danak. Na listi nezaposlenih u Vlasenici dvanaestoro sa visokom stručnom spremom. Vlaseničani svoju budućnost vide u jačanju zimskog turizma i razvijanju Zimskog planinskog centra "Igrišta"

Do kraja osamdesetih godina opština Vlasenica, kojoj je do aprila 1992. godine pripadalo i područje današnje opštine Milići, po razvijenosti bila je u vrhu na listi razvijenih u tadašnjoj BiH. Ovdje je, po popisu iz 1991. godine, na prostoru od 532 kvadratna kilometra, živjelo 33.780 stanovnika.

Poslije izdvajanja Milića, Vlasenica se smanjila na 234 kvadratna kilometra. Na tom području, u 14 mjesnih zajednica i 25 naseljenih mjesta, živi oko 16.000 stanovnika.

Prema podacima Odsjeka Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica u Vlasenici, imovina je vraćena svim predratnim vlasnicima. Na svojim imanjima u obnovljenim kućama  sada  živi 1.681 povratnik. U ovoj opštini zaposleno  je 1.760 radnika, od čega oko pet stotina u javnom sektoru. U akcionarskim društvima ih ima 670, dok je kod preduzetnika registrovano 300 zaposlenih. U dioničarskim društvima, prema posljednjim podacima, radi 287 ljudi iz Vlasenice i okoline.

Višak radnika

Prema evidenciji Biroa za zapošljavanje u Vlasenici, posao traži 1.700 radnika. Na spisku nezaposlenih najviše je nekvalifikovanih radnika - više od 600. Na listi nezaposlenih je i dvanaestoro lica sa visokom stručnom spremom.

U Srednjoškolskom centru "Milorad Vlačić" školuje se pet stotina đaka, a na fakultetima sa područja ove opštine 400 studenata. Studiraju uglavnom na fakultetima u Beogradu, Novom Sadu, Banjoj Luci, Istočnom Sarajevu i Bijeljini. Za 42 redovna studenta mjesečnu stipendiju od 100 maraka obezbjeđuje opština Vlasenica.

Mladi, posebno studenti i srednjoškolci, ne gledaju baš sa optimizmom na svoju budućnost ovdje. Jelena Lazarević je maturant Gimnazije i jedan od najboljih učenika u Srednjoškolskom centru "Milorad Vlačić". Pobjeđivala je na školskim takmičenjima iz matematike. Vlasenički đaci poznati su po darovitosti i stvaralaštvu. Ivan Yinkić, gimnazijalac, još kao srednjoškolac položio je prijemni na Akademiji za likovnu umetnost u Beogradu, gdje sada studira. Svi znaju i za osnovca Milovana Majstorovića, već dokazanog matematičara na velikim takmičenjima.

- Namjeravam da nastavim školovanje na nekom od fakulteta. Nemam namjeru da život nastavim u rodnoj Vlasenici. To isto misle i dvije moje starije sestre, koje uspješno studiraju u Novom Sadu. Osnovni razlog je što je danas očigledno da Vlasenica mladim ljudima ne obećava perspektivu - kaže Jelena. Tako, kako reče, razmišljaju i njeni drugovi iz škole.

Na području Vlasenice radi 48 preduzeća. Ovdje je  registrovano i 350 zanatskih i preduzetničkih radnji.

Nosioci čitavog privrednog razvoja do 1992. godine bili su Fabrika aluminijumskih proizvoda "Alpro", Fabrika pozamanterije "Elastik", Fabrika stilskog namještaja "10. avgust", Radna organizacija "Birač", Građevinsko preduzeće "Radnik", Trgovačko preduzeće "Roboprom" i Ugostiteljsko-turističko preduzeće "Zvijezda". Neki su u stečaju, a neke to čeka. Fabrika "10. avgust" treba da počne sa radom, a zapošljavaće oko 150 radnika.

Od svih njih danas dobro rade "Alpro" i Šumsko gazdinstvo "Birač". Nekada najveća fabrika pozamanterije u bivšoj Jugoslaviji, "Elastik" je do stečaja, 1. jula 2005. godine, zapošljavao 150 radnika.

Saradnja sa Grcima

U preduzeću "Alpro" prije tri godine izvršena je  privatizacija. Novi vlasnik je poznata grčka firma "Alumil". Prošle godine zaposleno je 166 radnika, a tri puta je povećana proizvodnja.

- Planom proizvodnje za 2008. u "Alpru" bi godišnje trebalo da proizvedu 4.150 tona aluminijumskih profila, što je u odnosu na 2006. godinu veliko povećanje - tvrdi Miloš Savić, generalni direktor "Alpra".

U dosadašnjim stečajnim poslovima u ovdašnjoj privredi penzionisano je dosta radnika. Stečaj je sproveden i u "Robopromu". Tešku situaciju u privredi Vlasenice objašnjava načelnik opštine Dragomir Stupar. Nije, kako on priča, bilo ni političkog jedinstva oko razvoja da bi krenuli naprijed.

- Veliki broj Vlaseničana je u pečalbi u Srbiji, Rusiji, Crnoj Gori i Sloveniji, a oni koji traže posao u Vlasenici do njega vrlo teško dolaze. Međutim, realizacija nekoliko planova koje su donijeli Skupština opštine i uprava trebalo bi da doprinese oživljavanju nekih privrednih djelatnosti - kaže Dragomir Stupar.

Usvajanjem regulacionog plana za područje Javora biće omogućena privatizacija Zimsko-planinskog centra "Igrišta", koji je veliki turistički potencijal.                                                 

(Nastaviće se)

Zdravstvo

Na području vlaseničke opštine 3.215 građana su nosioci osiguranja, dok je zdravstveno osigurano ukupno 4.740 lica. To je manje od trećine svih stanovnika ove opštine. Time se na poseban način oslikava težak položaj većine Vlaseničana u ovim vremenima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.