DOBROVOLjAČKA - SVJEDOCI ZLOČINA (5) - Glavni organizatori pokolja Ganić i Divjak

Iako svi osumnjičeni za zločin u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 3. maja 1992. godine tvrde da to nije bio organizovan napad, nego da su ga izvele grupe ljudi iz "Patriotske lige", Teritorijalne odbrane (TO) te policije, prema zvaničnim podacima, Armija Republike BiH (RBiH), kao jedinstvena vojska, nastala je još 14. aprila 1992. godine, dakle mjesec prije napada u Dobrovoljačkoj.

Pukovnik bivše JNA Neđo Krajnović ističe da napad u Dobrovoljačkoj ulici nije mogla da uradi neorganizovana rulja, već da se dobro zna ko su bili glavni organizator i komandant - prije svega tu misli na bivšeg generala te armije Jovana Divjaka i tadašnjeg člana Predsjedništva Ejupa Ganića. Armija RBiH nastala je ujedinjenjem jedinica TO, "Patriotske lige", "Zelenih beretki" i raznih bošnjačkih dobrovoljačkih formacija, a tek 4. juna 1992. nazvana je Armija Republike BiH. Do tada je nosila stari naziv - TO RBiH.

General je lagao

Ključnu ulogu u napadu na objekte JNA u BiH od polovine aprila 1992. godine, kao i na kolonu u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, imali su pripadnici "Patriotske lige", "Zelene beretke" i druge neimenovane snage, koje su činile Teritorijalnu odbranu RBiH. Jovan Divjak je u intervjuu "Slobodnoj Evropi" 2009. tvrdio da napad u Dobrovoljačkoj "nije bio organizovan", jer navodno nije bilo jedinstvene jedinice, tj. vojske. "Tu su bile grupice po pet, šest ljudi "Patriotske lige", "Zelenih beretki", TO, policije, sveukupno negdje oko 200 - 300 ljudi, ne više, od kojih su, nažalost, pojedinci pucali, ali to nije bio organizovan napad", tvrdio je Divjak. Ali Divjak nije govorio istinu. Da je lagao, svjedoče i dokumenta Predsjedništva RBiH o sjednici 8. aprila 1992. godine, na kojoj je Predsjedništvo proglasilo neposrednu ratnu opasnost i osnovalo Glavni štab Teritorijalne odbrane RBiH.

Sljedećeg dana, 9. aprila, Predsjedništvo RBiH donijelo je Odluku o ujedinjenju svih oružanih snaga na teritoriji BiH u Oružane snage BiH (OS BiH); pod komandu Oružanih snaga trebalo je staviti "Patriotsku ligu BiH", "Zelene beretke", TO BiH, HVO, HOS i druge grupe otpora JNA. Zanimljivo je da je "Patriotska liga RBiH", kao preteča Armije RBiH, osnovana godinu prije početka rata u BiH i godinu prije priznanja RBiH kao države i bila je prva paravojna formacija osnovana na teritoriji BiH. Prvi štab "Patriotske lige RBiH" formiran je u džamiji na Soukbunaru iznad Skenderije u Sarajevu 31. marta 1991. godine, a činili s ga Šerif Bečić, Munir Radača i Kemo Hrvoje (Pale), Mehmed Skaka i dr Faris Fočo (Stari Grad), Mirsad Trnka i Amir Oruč (Centar), Ahmed Isaković (Novo Sarajevo), dr Said Memić (Ilidža), Mustafa Delilović i Muris Ibrica (Hadžići), Haris Trnka (Vogošća) i Nihad Halilbegović, predsjednik Gradskog odbora SDA. Na 18. godišnjicu osnivanja "Patriotske lige BiH", 2009. godine, kod džamije na Soukbunaru otkriveno je spomen-obilježje Prvog štaba "Patriotske lige". Uručujući priznanje "Srebrni grb" imamima BiH i Senaidu Memiću - članu Prvog štaba, predsjednik Prvog štaba "Patriotske lige" Nihad Halilbegović kazao je i to da je "'Patriotsku ligu'" formirala, organizovala i naoružavala SDA, a da je ona bila nukleus prvih vojnih formacija u odbrani BiH". Već 6. aprila 1992. Predsjedništvo RBiH kreće u formiranje Armije RBiH od dotadašnjih paravojnih jedinica i transformacijom TO u novu vojsku. Poslije odluka o tome na sjednici 8. i 9. aprila, komandant Armije RBiH (koja još nosi prvobitni naziv TO RBiH) Hasan Efendić već 13. aprila 1992. upućuje strogo povjerljivu Direktivu o odbrani suvereniteta i nezavisnosti RBiH. "Snage TO RBiH i naoružano stanovništvo, objedinjeni pod jedinstvenom komandom štaba TO RBiH, nastavljaju dalje omasovljavanje", navodi Efendić u direktivi i ističe: "Odlučio sam: odmah izvršiti mobilizaciju cjelokupnog sastava TO RBiH, ubrzano nastaviti sa formiranjem borbenih jedinica u svim opštinama. Odmah izvršiti zauzimanje skladišta naoružanja i municije i blokiranje kasarni, njihovo zauzimanje i zarobljavanje pripadnika Jugoslovenske armije na teritoriji RBiH".

Silajdžić obmanuo Evropu 

 U skladu sa ovom direktivom, od polovine aprila do početka maja traju konstantni napadi na objekte JNA (kasarne, vojne konvoje, događaju se pojedinačna ubistva, prijetnje, medijske pripreme, a jedan od najbrutalnijih bilo je ubistvo osam rezervista JNA u Sarajevu. Zato u "slučaju "Dobrovoljačka nije riječ samo o napadu na kolonu vozila JNA koja se kretala Dobrovoljačkom ulicom, od kasarne Bistrik ka Skenderiji, u sklopu razmjene Alije Izetebegovića za Milutina Kukanjca. Riječ je o nizu povezanih događaja, koji su počeli krajem aprila 1992. godine: - 21. april, kada je zarobljeno osam rezervista JNA na Dobrinji, - 22. april, kada je osam rezervista JNA ubijeno u Velikom parku, preko puta zgrade Predsjedništva BiH, - 2. maj, kada je napadnut Dom JNA, - 3. maj, kada je napadnuta kolona Druge vojne oblasti, koja je napuštala Sarajevo. Istražioci tvrde da su u tim povezanim događajima ubijene ukupno 42 osobe, ranjene 73 osobe i zarobljeno 215 pripadnika JNA.

U obje prijave, i MUP-a RS i Tužilaštva za ratne zločine Srbije, govori se o povezanim događajima i oružanim sukobima kod Doma Armije, Radničkog univerziteta - bioskopa u ulici Đure Đakovića, na Skenderiji - Obala vojvode Stepe i drugim lokacijama. Zanimljivo je da su napadi na Komandu Druge vojne oblasti i Dom JNA počeli odmah poslije 1. maja 1992. godine. Naime, toga dana na zasjedanju KEBS-a u Helsinkiju tadašnji ministar inostranih poslova RBiH Haris Silajdžić izdejstvovao je Deklaraciju kojom je JNA proglašena agresorom, te je sva odgovornost za sukobe u BiH prebačena na JNA i na snage koje ona navodno podržava. Takođe, u toj Deklaraciji je navedeno da će "za sva pogoršavanja situacije u BiH biti odgovorna JNA".

(Nastaviće se)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.