DOBROVOLjAČKA - SVJEDOCI ZLOČINA (3) - Divjak direktno odgovoran za ubijanje zarobljenih vojnika

U svojoj knjizi "Lukava strategija" Sefer Halilović navodi da je u oktobru 1991. godine "Patriotska liga" formirala Vojni štab "Patriotske lige" sarajevske regije, opštinske vojne štabove, prostorne, manevarske, specijalne, diverzantske i protivdiverzantske jedinice, jedinice rodova, logističke baze. Političkim štabom "Patriotske lige" rukovodili su Omer Behmen i Ejup Ganić, a vojnim - Sefer Halilović.

"Patriotska liga" postigla je visok stepen vojne organizovanosti i, prema izjavi Sefera Halilovića, načelnika Glavnog štaba Armije Republike BiH, za list "Naši dani" od 25. septembra 1992. godine, rat je zatekao "Patriotsku ligu" sa devet regionalnih i 103 opštinska štaba i 98.000 boraca.

Po izjavi Muniba Bisića, jednog od osnivača "Patriotske lige", za list "Oslobođenje" od 14.9.1992. godine, "Patriotska liga" je predlagala da se otpočne rat u BiH onog momenta kada se razbuktao rat u Hrvatskoj.

Veselili se nad mrtvim vojnicima

Na veb sajtu "Naša armija" navodi se da je SDA osnovala vojne formacije. "Zelene beretke" i "Patriotska liga" vuku korijene iz ove stranke.

Sedmog i osmog februara 1992. godine, u selu Mehurići kod Travnika održano je vojno savjetovanje koje će kasnije dobiti epitet "istorijsko", a na kojem su se sastali komandanti regionalnih štabova i dio Glavnog štaba "Patriotske lige BiH", stoji na sajtu.

"Priprema ovog skupa počela je krajem 1991. godine, kada sam svim štabovima na terenu poslao uputstvo: Zadaci RVS. Bio je to dokument kojim su udareni i temelji domaćoj namjenskoj industriji", potvrdio je Sefer Halilović.

Postoje dokazi da su poslije masakra u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu muslimanski mediji likovali nad mrtvim pripadnicima JNA.

Ratko Katalina, koji je bio pukovnik JNA zadužen za bezbjednost i koji je bio teško ranjen u akciji kojom je komandovao Jovan Divjak, tvrdi da za mučki napad u Dobrovoljačkoj ulici na kolonu koja se povlačila, Divjaku "ne bi trebalo suditi po komandnoj, nego po direktnoj odgovornosti".

"Divjak je bio glavni akter dešavanja na mjestu gdje su ubijani zarobljeni vojnici", rekao je Katalina.

On je dodao da takvo ponašanje Divjaka leži u činjenici da je još 1990. godine snabdijevao oružjem muslimane i zbog toga bio osuđen pred vojnim sudom, pa je "htio da se lično sveti vojsci".

U knjizi Miladina Petrovića "Tajna Dobrovoljačke ulice" Katalina se sjeća da je, "dok su sve kasarne bile u potpunom okruženju, a pripadnici JNA ginuli, bh televizija, nažalost, zastupala interese samo jedne strane, izmišljajući da JNA napada Predsjedništvo BiH".

"Bio je to obrazac ne neke savremene propagande, nego najprimitivnije propagande - kada se jedna televizijska kuća, koja ima monopol na informisanje, pretvori u zaštitnika samo jedne strane", rekao je Katalina.

Štite zločin i sebe

On je podsjetio da je tada emitovana vanredna emisija koja je navodila na zaključak da joj je cilj da opravda zločine, što ih je tog dana činila novoosnovana Armija BiH.

Poznati sarajevski neuropsihijatar i publicista Dušan Kecmanović, koji se bavi etnonacionalizmom, a danas živi i radi u Australiji, analizirao je pisanje tadašnjeg sarajevskog "Oslobođenja".

On je naveo da taj list, koji je dobitnik međunarodne nagrade za "odanost istini i očuvanju multikulturalnosti", nije bio slika i prilika objektivnog informisanja i profesionalnog novinarstva.

Zanimljivo je da u biblioteci u Sarajevu, koja je obavezna da čuva sve novine, nema sarajevskih novina koje nose datum 4. maj - dan poslije zločina u Dobrovoljačkoj ulici.

General Dušan Kovačević, koji se nalazio u sanitetskom vozilu prilikom napada na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, i koji je prisustvovao pogibiji troje ljudi, među kojima i jedne žene, upozorava da oni koji brane generala Jovana Divjaka, koji se nalazio na licu mjesta u vrijeme napada, u stvari, štite zločin i sebe.

On smatra da apsolutno postoje dokazi da je Ejup Ganić rukovodio svim tim napadima na JNA, ali da se politika umiješala i ne dozvoljava da se obavi istraga.

On ističe da mu je veoma teško da sluša neistine sarajevskih političara o ovom napadu, koji naziva čistim terorističkim aktom i traži da politika dozvoli sudu da završi istragu.

"Veoma teško mi je sve to slušati, zato što se brani jedna neistina i zločin, koji je namerno napravljen. Smatram da niko ne štiti Jovana Divjaka - nego štite sami sebe, politiku prema kojoj je JNA bila agresor i jedan sistem koji je po svaku cenu hteo da napadom na JNA isprovocira rat u BiH", kaže on.

Opisujući događaje u Dobrovoljačkoj, Kovačević je rekao da je kolonu JNA, u kojoj se nalazio i on u sanitetskom vozilu, u zasjedi kod mosta Drvenija zaustavila, razoružala i napala grupa naoružanih uniformisanih lica i civila sa oznakama "Zelenih beretki" i "Patriotske lige".

(Nastaviće se)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.