DELANjE I SISTEM SVETA - Dupli aršini u međunarodnom pravu

Tjeri de Monbrijal
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: DELANjE I SISTEM SVETA - Dupli aršini u međunarodnom pravu

Mogu se naći brojne zamjerke, Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju. Uvećanjem broja mreža međuzavisnosti, manevarski prostor država će se smanjivati, bilo da nanose štetu vlastitom stanovništvu ili da napadaju druge države

Već duže vrijeme, krvavi sukobi prijete da izbiju i traju, naročito u regionima planete gdje veliki interesi nisu u igri. Pretpostavka nastanka novog bipolarnog heterogenog sistema, oko Sjedinjenih Država i Kine, na primjer, nije nezamisliva

***********************

Države se mogu tumačiti kao organizovane političke zajednice. Kada je ta organizacija demokratskog tipa, ona podleže principu razdvajanja vlasti. Tada se jasno mogu razlikovati izvršna, zakonodavna i sudska grana vlade. U ovoj terminologiji, reč "vlada" je uzeta u širem značenju; vlada u uobičajenom smislu je samo izvršna grana. Međutim, čak i u slučajevima kada je to razdvajanje čisto (ne primer u Sjedinjenim Državama), tri grane čine jednu sistematsku celinu. Za jednog Francuza, vlast američkog Vrhovnog suda može izgledati preterana, a jedan državnik kao što je Mišel Debre je prenaglio kada se pobunio protiv "vlade sudija".

U istom smislu, može nas iznenaditi što je, u vreme kada Sjedinjene Države, postavši jedina supersila, imaju značajnu odgovornost za dobro funkcionisanje međunarodnog sistema u celini, Kongres mogao da blokira odluke kao što je povećanje kvota u Međunarodnom monetarnom fondu, zbog motiva iz unutrašnje politike koji nemaju nikakve veze sa ovom temom. Suprotno tome, hipertrofija izvršne vlasti u odnosu na zakonodavnu vlast u Francuskoj ili pak, sve do predsedničkog mandata Fransoa Miterana, pa računajući i taj period, čvrsta povezanost ministra pravde i tužilaštva, bila je nešto čemu bi se jedan američki pristalica ustavnopravnog poretka čudio. Koliko god da je istina da postoje brojni oblici demokratske vlade, toliko su svi oni nesavršeni, i svaki od njih je proizvod istorije konkretne zajednice.

Intervencija na Kosovu

Ta sistemska osobina vlade u celini omogućava delotvornost prava unutar jedne države. Posebno, kada je vlada demokratska, odluke pravosuđa se ne izvršavaju samo pod odgovornošću izvršne vlasti. Te odluke su, kao i njihovo izvršavanje, legitimne. Ovi kratki osvrti jasno ilustruju razliku između uređenja sukoba unutar jedne države i između država.

Međunarodno društvo ne raspolože, u ovom trenutku, institucijama koje bi mu omogućile da zakonom uspostavi mir, što nužno znači svetsku demokratsku organizaciju sa tri nezavisne grane koje su, ipak, sastavni deo istog sistema. I neće raspolagati onoliko dugo dok ne obrazuje jednu pravu zajednicu, što znači sve dok stanovništvo planete u celini ne uvidi potrebu, a pre svega legitimitet, jedne takve svetske uprave. Dok se to ne dogodi, međunarodno pravo će nastaviti da igra svoju nesavršenu ulogu u kontroli međudržavnih odnosa. Svaka država ili asocijacija država nastaviće da razrađuje kombinacije namenjene sprečavanju ili kažnjavanju rivala, takmaca, protivnika ili prekršilaca. Rečju, svaka država (ili grupa država kao što je Evropska unija) nastaviće da traži pravo, kad se sve svede, da sama sprovodi pravdu, ipak u jednom manje-više dvosmislenom okviru legalnosti i legitimiteta. Međutim, možemo misliti, i nadati se, da će se sa uvećanjem broja mreža međuzavisnosti i informacija manevarski prostor država smanjivati, bilo da nanose štetu vlastitom stanovništvu, da napadaju druge države ili da jednostrano izigravaju pravednika. Sva je sreća da je otvoren postupak protiv generala Pinočea u njegovoj zemlji, ali treba primetiti da se to ne bi dogodilo bez jednog oblika spoljnog mešanja koje se, po svom principu, može dovesti u pitanje. To čini deo istorijskih paradoksa.

Isto tako, bez intervencije NATO-a na Kosovu, Milošević se ne bi našao u jednom beogradskom zatvoru pre nego što će biti prosleđen, opet pod uslovima kojima se mogu naći brojne zamerke, Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju. Ali, ništa ne garantuje da će "napredak" biti pravolinijski, ni da će nova "međunarodna pravda" biti zaista "pravedna". Već duže vreme, krvavi sukobi prete da izbiju, i traju, naročito u regionima planete gde veliki interesi nisu u igri. Dugoročno gledano, pretpostavka nastanka novog bipolarnog heterogenog sistema, oko Sjedinjenih Država i Kine, na primer, nije nezamisliva. Drugačija ustrojstva su takođe moguća.

Nevladine organizacije

Značajan vid transformacije međunarodnog društva je postepeno obrazovanje "civilnog društva" koje prevazilazi granice. U američkoj tradiciji, razvoj društvenog života je zamišljen kao neophodan uslov za procvat sloboda. U Evropi i na drugim kontinentima, ideja civilnog društva se sporo razvijala, zbog većeg značaja države. U poslednjim decenijama DžDž veka, pojava "svetskog civilnog društva" ogledala se u brojnim verskim, humanitarnim, ekološkim, kulturnim organizacijama, ali i povećanim značajem trusta mozgova (na primer u oblasti međunarodne politike), itd.

Nevladine organizacije (NVO) uživaju izvestan status u Ujedinjenim nacijama. Taj fenomen je očigledno olakšan uz pomoć razvoja tehnika informacija i komunikacija. U velikom broju slučajeva, povoljno je, na primer, kada se doprinese na autentičan način smanjenju bede, promociji prava čoveka, upoznavanju s potrebom da se zaštiti prirodna sredina ili da se uzmu u obzir budući opšti interesi, omogućavanju dijaloga između muškaraca i žena dobre volje.

No, ove važne prednosti ne smeju da prikriju određene nedostatke. Događa se da neke organizacije budu izmanipulisane ili da posluže kao sredstva propagande ili dezinformacije, pa čak i da budu pokriće za kriminalne aktivnosti, kao određene fondacije uvučene u razvoj međunarodnog terorizma. Unutar jedne demokratske države, različiti izrazi civilnog društva uklapaju se u dobro utvrđen pravosudni okvir...

 (Nastaviće se)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.