Greison: Ispraviću nepravdu prema Milevi Marić Ajnštajn

Ona jer autor knjige o Milevi Marić "Ajnštajn i ja" koja je objavljena i u Srbiji, a istoimenu monodramu Greison izvodi u Italiji, Švajcarskoj i Austriji.

Imperativom smatra, kako kaže, da ispravi nepravdu prema velikoj srpskoj naučnici kojoj zbog posvećenosti porodici i suprugu Ajnštajnu u istoriji nauke nije pripalo mjesto koje zaslužuje.

- Nije dobila ni diplomu Univerziteta u Cirihu iako je stekla uslove, zato tražim i ne odustajem od zahtjeva da joj se posthumno dodijeli diploma - kaže Greison.

Za nju je Mileva velika metafora za nepravdu.

- Bila je sanjar, ali je tadašnje društvo orijentisano isključivo ka muškarcu onemogućilo da ostvari svoje snove - kaže Greison autor niza knjiga, pozorišnih monodrama, novinarka i fizičar, a koju italijanski mediji nazivaju "rokstar fizike", "revolucionarno lice nauke" i "genijalni influenser".

Greison podsjeća da je Mileva Marić, (rođenja u Titelu 1875, umrla 1948. u Cirihu) bila kći bogate vojvođanske porodice, tada prva i jedina žena primljena na studije na prestižni Politehniko u Cirihu, a da zbog braka sa Ajnštajnom nije diplomirala.

- Zato pokušavam da ispravim tu nepravdu i nastavljam da tražim način da joj univerzitet posthumno dodijeli diplomu - rekla je ona.

Na drugim sličnima univerzitetima, kako navodi, ženama krajem 18. i početkom 19. vijeka nije bio dozvoljen pristup, a Mileva je primljena na studije, ne kao kći bogatih roditelja već kao izvanredni talenat za matematiku i fiziku.

Na ETHZ je, kako Greison dodaje, upoznala tri godine mlađeg Ajnštajna, zajedno su učili, studirali, svirali, udala se za njega, izrodila djecu, ali je zbog materinstva morala da uspori studije i na kraju nije uspjela da diplomira, jer je nakon drugog pokušaja izgubila pravo.

Greison je zato pisala ciriškom univerzitetu i tražila da se Milevi Marić posthumno dodijeli diploma.

- Prvi put su mi prije četiri godine odgovorili da je to nemoguće, jer se po pravilima diploma podiže lično. Taj odgovor me nije zadovoljio, pisala sam ponovo, telefonirala, insistirala ubijeđena da je Milevi, velikoj naučnici, učinjena ogromna nepravda - kaže Greison.

- Pitanje diplome i dalje je otvoreno, ali ne odustajem - odlučna je ona, a dodatno je kako kaže, ohrabruje činjenica da se prošle godine desilo nešto slično u Škotskoj - sedam žena posthumno je ostvarilo pravo na diplome.

Greison navodi da je iskoristila i nedavni dolazak novog rektora na ETHZ Gintera Dišertoria i uputila mu zahtjev.

Interesovanje za Milevu Marić za Gabrielu nije samo radoznalost jedne žene prema životu i radu druge žene, to je i profesionalno interesovanje, strast i divljenje, kako naglašava, prema srpskoj naučnici i supruzi Alberta Ajnštajna.

Greison je diplomirala fiziku i zna koliko je svijet nauke, posebno egzaktnih nauka, dominantno muški.

Po knjizi "Šest žena koje su promijenile svijet", čiji je takođe autor, napravila je monodramu koju predstavlja širom Italije, Austrije i Švajcarske a do sada ju je vidjelo nekoliko desetina hiljada gledalaca.

Jedna od šest heroina iz knjige je i Mileva Marić, a sve su one kako kaže, zahvaljujući talentu, upornosti i sposobnostima, drugim ženama utabale put nauke.

Koleginica Gabriele Greison, kanadska fizičarka Polin Ganjon jednom je navela da mnogi navode da čak nema šanse da bi Ajnštajn mogao da objavi nevjerovatne radove 1905, o fotoelektričnom efektu, Braunovom kretanju i veličini molekula, specijalnoj teoriji relativiteta i jednacini E = mc2, bez Milevine pomoći.

Podsjeća da postoji naučna debata koliko je Mileva bila uključena u Ajnštajnov rad, kao i pokret koji za nju traži posthumnu Nobelovu nagradu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.