Unutrašnjim monolozima ispisala književno blago
Banjaluka - Jedino je važno da pišete ono što želite da pišete, a da li će to vrijedjeti vijekovima, ili samo satima, to niko ne može da kaže.
Razmišljala je ovako jedna od najupečatljivijih figura u svjetskoj književnosti Virdžinija Vulf, autorka psiholoških romana, u kojima je koristila tehniku unutrašnjeg monologa i "toka svijesti".
Rođena 25. januara 1882. u Londonu kao Adelina Virdžinija Vulf s pravom je svrstana među najbolje engleske romanopisce 20. vijeka.
- Žena mora imati novac i sopstvenu sobu, ukoliko želi da piše fikciju - zapisala je književnica, koja je svoj život završila tragično, samoubistvom 1941. godine.
Iz njenog pera izašli su romani "Izlet na svetionik", "Gospođa Dalovej", "Talasi", a posljedica depresije bila je kobna.
Vulfova je jedan od ključnih autora narativnog modernizma i osnivačica feminističke književne kritike.
- Istorija muškog opiranja emancipaciji žena zanimljivija je, možda, od priče o samoj emancipaciji - komentarisala je književnica, potomak ugledne viktorijanske intelektualno orijentisane porodice u kojoj su je odgajali uglavnom privatni učitelji.
Poslije smrti oca, koji je bio poznati književni kritičar i izdavač, preselila se sa sestrom u područje centralnog Londona.
- Primiti vlasti, bez obzira na to kako ogrnute i obučene, u naše biblioteke i dozvoliti im da nam govore kako da čitamo, šta da čitamo i kako da vrednujemo ono što smo pročitali, znači uništiti duh slobode, koji je sam dah tih svetilišta - poručivala je Virdžinija Vulf.
Zadužbina
Virdžinija Vulf se 1912. udala za izdavača, pisca i društvenog aktivistu Leonarda Vulfa. Otprilike iz toga doba datiraju njeni prvi snažniji nervni slomovi. Kao vid radne terapije sa mužem je osnovala "Hogarth Press ", nezavisnu zadužbinu koja je trebalo da služi za afirmaciju avangardnih i marginalizovanih pisaca.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
