Spomenici kulture - zajedničko bogatstvo

Neki od njih su obnova Crkve Svetog arhanđela Mihaila u Trnovom Dolu u opštini Bileća, obnova Crkve Svetog arhanđela Mihaila u Veličanima u Trebinju, zatim obnova zgrade Muzeja ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu.

Tu je i rekonstrukcija Crkve cara Konstantina i carice Jelene u Gomiljanima u Trebinju, obnova mosta Ovčiji brod u Nevesinju, izgradnja trpezarije manastira Zavala, te rekonstrukcija Sat-kule u Banjaluci.

"Aktivno je nastavljen rad na evidentiranju srednjovjekovnih nekropola sa stećcima, kao i rekognosciranje terena pojedinih opština Republike Srpske. U saradnji sa studentima Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci planirano je arhitektonsko snimanje objekata narodnog graditeljstva na prostoru Manjače", rekla je Okiljeva.

Ona je istakla da Zavod permanentno radi na evidentiranju nasljeđa, te da se često i na zahtjev građana izlazi na teren radi uvida u stanje pojedinih objekata.

"Ako se utvrdi da posjeduju arhitektonske, istorijske i druge vrijednosti stavljaju se u režim prethodne zaštite, nakon čega se radi dalje proučavanje", navela je Okiljeva.

Ona je dodala da je više objekata koji ranije nisu bili evidentirani, te da je najveći broj njih narodnog graditeljstva.

"Na primjer, selo Uvjeća kod Trebinja ima mnoštvo pojedinačnih objekata, što je publikovano u Atlasu narodnog graditeljstva. Osim toga, Stari derventski vodovod, Spomen-kosturnica u Štrpcima kod Rudog, Spomen-kosturnica u Vardištu, te više objekata koji se odnose na Prvi svjetski rat", rekla je Okiljeva.

SPOMENICI KULTURE - SVJEDOCI ZNANjA I MOGUĆNOSTI PREDAKA

"Spomenici kulture predstavljaju zajedničko bogatstvo koje svjedoči o znanju, htjenjima i mogućnostima naših predaka, a mi smo privremeni uživaoci i to nas čini odgovornim za očuvanje traga naše generacije", istakla je za Srnu Okiljeva.

Ona je napomenula da je građena sredina, u kojoj se odvijaju sve funkcije ljudskog života, nastajala u dugom periodu, nekada tako dugom da seže do praistorije, te se taložila tako da su mnoge generacije ostavile trag u njoj.

"Živimo na području koje su pohodili mnogi osvajači, zadesile mnoge nevolje, a tokom burne istorije uništeni su mnogi tragovi. Materijalni ostaci prošlosti `pričaju` istoriju i često su jedini svjedoci kada više nema pisanih izvora", rekla je Okiljeva.

Ona je napomenula da svaki pojedinac posjeduje lično nasljeđe koje čuva i želi da proslijedi budućim generacijama.

"Isto tako na nivou zajednice treba da brinemo o nasljeđu, poznajemo istoriju i kulturu naroda i prostora gdje živimo. To predstavlja naš identitet, jer - šta su društva bez korijena?", upitala je Okiljeva.

Ona smatra da svijest društva o značaju nasljeđa nije na zavidnom nivou.

"Posebnost graditeljskog nasljeđa leži u tome što se njegova vrijednost ne odnosi samo na fizičku strukturu. Njegova vrijednost leži u onome šta ono znači za ljude. Odgovornost zajednice je da podiže svijest svojih članova o nasljeđu, a ne samo službi zaštite nasljeđa", rekla je Okiljeva.

JAČANjE SVIJESTI O ZNAČAJU NASLjEĐA

Ona je navela da Zavod na različite načine radi na jačanju svijesti o značaju nasljeđa, kao što je organizacija izložbi, predavanja, te putem izdavačke djelatnosti.

Prema njenom mišljenju, potrebno je konstantno podizati svijest pojedinaca o značaju spomenika i kulturnog nasljeđa, a jedan od načina je da se o tome govori u javnosti, kao i da se u obrazovanju obrađuju ove teme, te na različite načine animira javnost.

Kao primjer Okiljeva je navela da je Zavod prije nekoliko godina, povodom Dana evropskog nasljeđa, u saradnji sa osnovnim i srednjim školama opštine Višegrad organizovao akciju "Na obalama djetinjstva", te su učenici radili likovne radove sa temom kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Višegrada.

"Na kraju je organizovana izložba na mostu, a najbolji radovi su nagrađeni simboličnim nagradama. Na taj način mladi su podstaknuti da razmišljaju o nasljeđu", rekla je Okiljeva.

Ona je istakla značaj i što je višegradski Most Mehmed-paše Sokolovića 2007. godine upisan na Listu svjetskog nasljeđa, odnosno jedno je od kulturnih nasljeđa u svijetu koje značajem i vrijednostima prevazilazi granice zemlje u kojoj se nalazi.

IZ SRPSKE DEVET NEKROPOLA SA STEĆCIMA NA LISTI SVJETSKOG NASLjEĐA

Okiljeva je navela da je na ovu listu 2016. godine upisano i 28 srednjovjekovnih nekropola sa stećcima, u okviru serijske nominacije Srbije, Crne Gore, Hrvatske i BiH, a od kojih se devet nalazi u Republici Srpskoj.

Nekropole se nalaze na području opština Bileća, Sokolac, Rogatica, Šekovići, Berkovići, Nevesinje, Foča i Kalinovik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.