Prioritet očuvanje kulturnog i nacionalnog identiteta
Banjaluka - Pripadnost nacionalnoj kulturi ne predstavlja zamjenu, nego širi kontekst u kojem se prepoznaje i ostvaruje svaki slobodni pojedinac. Nacionalne kulture predstavljaju izraz emancipacije naroda kao istorijskih zajednica, dostignuće modernog doba i demokratskih društava, a brigu o njihovom očuvanju savremeni svijet priznaje kao važan aspekt ostvarivanja ljudskih prava.
Navedeno je ovo u Povelji o srpskom kulturnom prostoru koju su u Sremskim Karlovcima potpisali ministar prosvjete i kulture Republike Srpske mr Natalija Trivić i ministar kulture i informisanja Republike Srbije Vladan Vukosavljević.
Kako je objašnjeno, pomenuta povelja je zaista važan strateški dokument koji definiše smjernice za jedinstvenu kulturno-prosvjetnu politiku srpskog naroda.
- Očuvanje kulturnog i nacionalnog identiteta je naš primarni zadatak. Povelja povezuje sve Srbe u njihovom kulturološkom djelovanju, gdje god se nalazili jer granice kulturnog prostora nije moguće svesti u granice jednog političkog, odnosno državnog prostora. Srpska kultura je jedinstvena na svakom prostoru na kojem srpski narod živi u okviru ili izvan granica njegovih državnih - rekla je ministar prosvjete i kulture RS Natalija Trivić.
Dokumentom se posebna pažnja posvećuje uspostavljanju sistemske brige o srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, podršci programima nastave srpskog jezika, kulture i istorije. Ćirilica se posmatra kao kulturno dobro čiju poziciju treba osnažiti, prilikom upotrebe u javnosti.
- Povelja predstavlja izraz svesti o međusobnoj upućenosti i izraz spremnosti da se zajedno deluje na temeljnom području koje čini jedan narod, a to je kultura. Kad nismo imali slobodu i državu, održale su nas vrednosti i figure našeg nasleđa. Ko zna ko je i odakle je, spremniji stupa u šire integracije, zna bolje čemu treba da teži - kazao je ministar Vladan Vukosavljević.
Poveljom se usmjerava saradnja i rad na očuvanju nematerijalnog i materijalnog kulturnog nasljeđa, razvoj savremenog stvaralaštva i tješnja saradnja na srpskom kulturnom prostoru, koja ne isključuje saradnju sa kulturama drugih naroda.
- Nasljeđe koje treba da odgovorno baštinimo od predaka čini nezamjenljiv oslonac za sigurniji hod generacija samosvjesnih potomaka koji učestvuju u kontinuitetu koji nazivamo istorijom, predanjem i kulturom. Jedino narod sa izgrađenom kulturnom samosviješću može biti aktivni član globalne, evropske i svjetske zajednice, kao njen dragocjeni činilac od kojeg se ne očekuje samo da oponaša izvjesne kulturne obrasce nego da ih i stvara - objašnjeno je u dokumentu, koji čini ukupno dvanaest tačaka koji definišu odnose i zajedničku saradnju.
Saradnja
- Granice kulturnog prostora nije moguće svesti u granice jednog političkog, odnosno državnog prostora. Stoga i ovom prilikom izražavamo prirodnu težnju za uzajamno saglasnom kulturno-prosvjetnom politikom, otvorenom za ravnopravnu i cjelishodnu saradnju sa kulturama drugih naroda - navedeno je u jednoj od tačaka dokumenta.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
