Glumac Goran Jokić za “Glas Srpske”: Prećutana prošlost narušava sadašnjost

Ilijana Božić
Glumac Goran Jokić za “Glas Srpske”: Prećutana prošlost narušava sadašnjost

“Hotel Balkan” je priča o odnosima među ljudima koji se ne mijenjaju kroz vijekove. Borba za opstanak, prestiž, novac, želja za sticanjem i otimanjem, a ispod svega, u pozadini, iz prikrajka, nazire se čežnja za onim što je najvažnije, istinskim pripadanjem i ljubavlju.

Kazao je to u razgovoru za “Glas Srpske” glumac Narodnog pozorišta RS Goran Jokić, koji igra u seriji “Hotel Balkan”, čija će prva epizoda biti emitovana u ponedjeljak, 21. septembra.

- Iako se snimalo na ulicama Banjaluke, i često se pominju nazivi i toponimi vezani za Banjaluku i njenu istoriju, ovo neće biti serija o samom gradu, o vremenima prošlim i sadašnjim, niti o nekadašnjem “Hotelu Balkan” koji se nalazio u centru grada, niti će biti rekonstrukcije autentičnih događaja i likova - dodao je Jokić.

GLAS: Šta nam možete reći o liku koji igrate u seriji “Hotel Balkan”? O kakvom čovjeku je riječ i kakve stavove on zastupa?

JOKIĆ: U seriji paralelno pratimo događaje iz dva vremenska perioda: djetinjstvo moga oca, odnosno period oko Drugog svjetskog rata i današnje vrijeme. Mnogi događaji iz prošlosti su prećutani i kao takvi utiču na likove iz današnjice. Moj lik u seriji, Dragan Kuruzović, odrastao je bez majke, uz surovog oca. Ima i brata, i bivšu ženu, punoljetnog sina koji živi sa njim, upoznaje zgodnu, puno mlađu ženu. Nema stavova, ništa ne zastupa, pokušava da ostane na nogama i opstane u ringu života, i tu nastaju TV-komplikacije. O svemu opširnije čitaoci “Glasa Srpske” i žitelji jugoistočne Evrope moći će da gledaju u našoj TV-noveli “Hotel Balkan”, koja će  biti emitovana na svim glavnim televizijama u regionu narednih 12 sedmica svakim radnim danom poslije centralnog dnevnika.

GLAS: Zbog čega je značajna ova serija u domaćoj kinematografiji?

JOKIĆ: Serija “Hotel Balkan” biće upamćena kao prekretnica u razvoju kinematografije u RS. Radeći pet mjeseci skoro svakodnevno, svi mi koji smo učestvovali u realizaciji serije, a tu mislim prvenstveno na tehnički dio ekipe, stekli smo ogromno iskustvo i sada smo spremni i za veće izazove. “Bosonoga produkcija” se pokazala kao izuzetan producent i nakon odličnih serija “Meso” i “Kosti”, ovim poduhvatom, serijom od 60 epizoda, potvrdila se kao produkciona kuća na koju će se ozbiljno računati u vremenima koja su pred nama. Mnogi su me pitali ovih mjeseci: “A gdje to snimate?” Kad pokušam da opišem, objasnim kako izgleda studio koji je napravljen u Velikom Blašku, udaljenom 15 km od Banjaluke, skratim i kažem: “Fabrika za proizvodnju serija i filmova.” Stvoreni su svi uslovi za kreativni proces kao što je film ili serija - ogromna hala, prostor koji se preuređuje za potrebe scena sa podnim grijanjem, tu je i studio-soba za montažu, radionice, fundusi garderobe, rekviziti, studio za šminku i frizuru, vešernica i mnogo toga o čemu smo doskora maštali i sanjali.

GLAS: Kakvi su Vaši utisci sa snimanja?

JOKIĆ: Nekoliko dragih kolega koji nisu iz Banjaluke, a radili su velike serije u drugim centrima regiona, kažu da su uslovi za rad, atmosfera na snimanju, tokom snimanja i pauza nešto što se samo poželjeti može i da im je predivno u gradu, a i na setu. Većina glumaca, kompletna ekipa iza i oko kamere i sva tehnika i objekti, lokacije, sve je sa naše Akademije umjetnosti, iz naših pozorišta. Tu su sve moje dugogodišnje radne kolege sa kojima je najteže - biti ozbiljan kad se upale kamere, jer se stalno nešto šalimo, pričamo zanimljive priče, uživamo radeći svoj posao. Na kraju, bili smo svi tužni kada smo završili tih 60 epizoda i željno iščekujemo snimanje druge sezone.

GLAS:Budući da se bliži obilježavanje jubileja Narodnog pozorišta RS - na koji način će predstava “Zlatno doba” prikazati Banjaluku i početke pozorišta?

JOKIĆ: Dolaskom Svetislava Milosavljevića za prvog bana Vrbaske banovine, na Mitrovdan 1929. godine, Banjaluka je zaslugom tog velikog neimara i vizionara, za svega četiri i po godine, od zaostale i zapuštene kasabe izrasla u moderan evropski grad. Osnivanje i početak rada profesionalnog pozorišta prije 90 godina je događaj koji je svemu tome bio “kruna” i zaista predstavlja “zlatno doba” u sveopštem razvoju grada i Vrbaske banovine. Narodno pozorište RS svoj i narodni jubilej obilježiće predstavom pod nazivom” Zlatno doba”, u kojoj će biti prikazane političke i društvene okolnosti u kojima je nastalo Narodno pozorište Vrbaske banovine. Mnogo je događaja i likova iz toga vremena. O tome bi mogla da bude snimljena velika serija, ali za sada, na pozorišnim daskama u umjetničkoj viziji pisca i režisera Željka Stjepanovića, prvaka Narodnog pozorišta RS, osvijetlićemo osnivanje i početak rada repertoarskog, profesionalnog pozorišta u Banjaluci.

GLAS: Koju ulogu igrate u predstavi i o kakvom liku je riječ?

JOKIĆ: Biću u ulozi Svetislava Tise Milosavljevića, generala u penziji, bivšeg ministra saobraćaja, koji po izričitoj želji kralja Aleksandra Karađorđevića biva postavljen za prvog bana novouspostavljene Vrbaske banovine. Kralj ispraća Tisu u Banjaluku rekavši mu, između ostalog i ovo: “Tiso, tamo su Srbi u većini i to najbolji Srbi u pogledu ljubavi prema otadžbini i patriotizma uopšte”, ali posebno zahtijeva od Tise da radi na prevazilaženju vjerskih i svakih drugih nesuglasica i trvenja s ciljem narodnog jedinstva i jugoslovenstva. Pored toga što ćemo 18. oktobra obilježiti 90 godina od prve premijere, našim sugrađanima pripremićemo lijepu predstavu koju će, nadam se, posebno voljeti mlađi dio publike jer je dio komada “Zlatno doba” i priča o “zabranjenoj ljubavi” dvoje mladih, Lejle i Mihajla, priča koja, za razliku od Šekspirove ljubavne tragedije iz Verone, u našoj, banjalučkoj verziji, ima srećan kraj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana