Đura Jakšić živi u djelima
Beograd - U jesen 1878. godine, 28. novembra, jedan od najvećih liričara srpskog romantizma i jedan od najdarovitijih srpskih slikara 19. vijeka, Đura Jakšić vinuo se među zvijezde i svojim odlaskom osiromašio srpsku kulturnu scenu.
Strastven, izuzetne imaginacije, snažne osjećajnosti, buntovan i slobodarski, pisao je za romantičarskim zanosom pjesme o slobodi, protiv tiranije, rodoljubivu liriku, ali i stihove lirskog posvećenja i dubokog bola. Kontroverzan, posvetio je zbirku poezije knezu Milanu Obrenoviću. Jakšić je začetnik i najistaknutiji predstavnik anakreontske poezije kod Srba, ali i autor brojnih dosjetki, aforizama, poetskih minijatura.
U duhu epohe u kojoj je živio i stvarao, Đura Jakšić je imao svoje uzore, među pjesnicima Petefija i Bajrona, a među slikarima Rembranta. Često je obrađivao iste motive i u književnim djelima i na slikarskim platnima.
Iako uspješan pjesnik i dramski pisac, Jakšić je za srpsku književnost važan i kao pripovjedač. Oglasio se u trenutku kada se javljaju nagovještaji realizma, posebno vidljivi u prodoru savremene tematike. Pisao je nekoliko vrsta pripovjedaka. Najprije one u kojima je idealizovao srednji vijek kod Srba prikazujući nemanjićka vremena. Drugu grupu čine pripovijetke o životu banatskog sela, a među njima je najpoznatija "Sirota Banaćanka", koja i govori o stradanju naroda tokom burnih događaja iz 1848. i 1849. Treću grupu čine pripovijetke inspirisane srpsko-turskim ratom, i u njima je rodoljubiva tematika iz Jakšićevih pjesama dobila svoj prirodni produžetak. Napisao je oko 40 pripovjedaka, tri drame u stihu: "Stanoje Glavaš", "Seoba Srbalja" i "Jelisaveta". Ostavio je nezavršen istorijski roman "Ratnici o srpsko-turskom ratu 1876-1878". On je stvarao lirsku, epsku i dramsku poeziju. Svoje lirske pjesme objavljuje skoro po svima srpskim časopisima. Za života je objavio zbirku svoje lirike "Pesme". Najznačajnije epske pjesme su: "Bratoubica", "Nevesta Pivljanina Baja", "Barjaktarovići", "Mučenica" i "Pričest". Njegov rad na drami je dvostruko obimniji nego na lirici i epu. U Srpskoj Crnji se svake godine održavaju manifestacije posvećene Đuri Jakšiću. Tom prilikom se dodjeljuje nagrada "Đura Jakšić" za najbolju zbirku poezije koja je izdata na srpskom jeziku prethodne godine.
Lirika
Najmanje je radio na lirici, pa ipak, Đura Jakšić je stvorio izvjestan broj pjesama od trajne i klasične vrijednosti. Neke od njih, kao "Na Liparu", "Mila", "Koga da ljubim", "Put u Gornjak", "Kroz ponoć nemu" spadaju u najbolje stihove srpske poezije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
