Dejan Aleksić, književnik za Glas Srpske: Teatar u djeci pokreće bujicu dobrih misli

Aleksandra Glišić
Dejan Aleksić, književnik za Glas Srpske: Teatar u djeci pokreće bujicu dobrih misli

Banjaluka - Bajke su neizostavan dio djetinjstva, ali i okosnica repertoara teatara za najmlađe, a Dječije pozorište RS obogatiće u aprilu repertoar predstavom "Ivica i Marica".

Dramski tekst, inspirisan istoimenom bajkom, napisao je književnik Dejan Aleksić iz Kragujevca koji je veći dio svog stvaralaštva posvetio djeci, a čija su djela nagrađena najvišim priznanjima.

- Stvaranje književnosti za decu razumem kao misiju posebne vrste, bilo da pišem stihove, prozu ili dramske tekstove. U tom smislu važno mi je da ne samo deca, već i odrasli kojima u ruke dopadne moja knjiga imaju prijatnu čitalačku avanturu, koja razigrava duh i oslobađa maštu - rekao je Dejan Aleksić sa kojim smo razgovarali u pauzi između pisanja.

Podsjeća da su bajke jedan od najstarijih oblika umjetničkog izraza, ali i kao kulturološki i etički predlošci na kojima se od najranijih dana razvija ličnost.

- "Ivica i Marica" su mnogo puta adaptirani za pozorište, pa i za film. Moja ideja je bila da splet događaja posmatram iz perspektive ptice koja je pojela hlebne mrve, ostale iza dečaka uverenog da će prema njima naći put kući. Izbegao sam težak socijalni kontekst, pa deca nisu ostavljena u šumi, već su zalutala igrajući se - priča Aleksić.

U njegovoj dramatizaciji, kaže, ima niz kalamburskih elemenata, što je posljedica uticaja radovićevske poetike, na kojoj se kao pisac za djecu dobrim dijelom, izgradio.

- U svakom slučaju, i deca i odrasli će u ovoj predstavi moći da uživaju, a uveren sam da njihova znatiželja neće biti zadovoljena samo jednim gledanjem - dodaje Aleksić.

Uvjeren je da umjetnost u 21. vijeku može da mijenja pojedinca.

- Dajte gnevnom čoveku da pročita pesmu ili priču i moguće je da ćete ublažiti njegov bes. Odvedite dete kome je dosadno u pozorište i pokrenućete u njemu bujicu dobrih misli ili makar zapitanost. Desetominutna šetnja kroz galeriju vrednija je od celovečernjeg sedenja pred TV ekranom, uz besprizorne rijaliti šou emisije, jer ste u galeriji, u pozorištu ili s knjigom u krilu, deo interakcije, a pred ekranom samo subjekat koji prima sadržaj, vrlo često opterećujuć i beskoristan - ukazuje pisac napominjući da što je više pojedinaca izloženih dejstvu umjetnosti, društvena sredina bolje funkcioniše kao kolektiv. 

Zanemaren je, dodaje, odnos važnih formalnih instanci prema književnosti za djecu.

- Uopšte, knjiga više ne zauzima onako važno mesto u svakodnevnom životu deteta kao nekada. Mnogo je razloga što je to tako i odgovornost možemo potražiti na brojnim adresama. Ozbiljna društva lako nađu način da promovišu vrednosti, da podstiču razvoj onih dobara od kojih zavisi i kvalitet kulturnog života zajednice, a složićemo se da je književnost za decu jedno od tih dobara - primjećuje Aleksić.

U Srbiji, kaže, ima nekoliko vrlo uglednih izdavača knjiga za djecu i to su, uglavnom, privatne izdavačke kuće.

- Desetak najistaknutijih srpskih pisaca za decu kod tih izdavača objavljuju svoje rukopise. Naravno, ovi izdavači, pored želje da objavljuju dobru književnost, imaju i sopstvenu računicu, pa se trude da i plasman knjige bude u skladu sa tržišnim zakonitostima, što ovoj vrsti literature obezbeđuje izvesnu vidljivost - naglašava pisac.

Ukazuje da je prisutna i poplava izdavaštva knjiga za djecu koje je usmjereno isključivo na komercijalni momenat, na profit, a malo ili nimalo na kvalitet tekstova.

- Nedostatak mehanizama koji bi obezbedili prioritet dobrim knjigama pravi značajan problem. Te mehanizme treba da instalira država. Skandinavske zemlje su, recimo, dobar primer za to - smatra Aleksić za kojeg kažu da je nasljednik Duška Radovića, Dragana Lukića, Dragana Đorđevića i Ljubivoja Ršumovića.

Smatraju ga jednim od najznačajnijih književnih stvaralaca mlađe generacije. Njegove pjesme su uvršćene u brojne zbornike i antologije, a djela su mu prevođena na engleski, njemački, norveški, bugarski, grčki, makedonski, mađarski, slovački, slovenački i rusinski jezik.

Poema i roman u nastajanju

- Vrlo sam nesmirajan autor u stvaralačkom smislu. Budući da stvaram u različitim žanrovima, uvek je nekoliko rukopisa u radu. Neke oblikujem, drugi su na začetku, treći postoje tek u okvirima ideje. Trenutno pišem jednu poemu, a prilično sam odmakao u radu na romanu sa elementima fantastike. S vremena na vreme zavarniči i kakva ideja za pesmu, pa je na brzinu skiciram - kaže Dejan Aleksić dodajući da zajedno sa Vladom Andrićem radi na rukopisu igrokaza i skečeva. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana