Emir Kusturica, u susret premijeri filma Na mliječnom putu u Banjaluci, za Glas Srpske: Sve što vrijedi izdržaće otpor vremena

Uz sve bajkovite momente, pružio je gledaocima i poseban užitak da gledaju jednu od najljepših holivudskih glumica Moniku Beluči u naslovnoj ulozi. Poslije mnogobrojnih projekcija širom svijeta, u Banjaluci se sa nestrpljenjem očekuje večerašnja premijera, zakazana za 20.30 časova u multipleksu "Palas" gdje će se zajedno sa glumicom Slobodom Mićalović pokloniti pred publikom. U susret premijeri, cijenjeni Emir Kusturica za "Glas Srpske" govorio je o najvećim adutima njegovog novog filma, neprolaznim djelima, novom komadu koji piše, Akademiji scenskih umjetnosti u Andrićgradu, ali i o istrajnosti i borbi srpskog naroda.

* GLAS: Vaš film "Na mliječnom putu" osvojio je publiku već svjetskom premijerom u Veneciji. Poslije izuzetnih reakcija na otvaranju FEST-a u Beogradu, u Vašoj modernoj bajci, na veliku radost, uživaće i publika u Banjaluci. Osim objektivnih priznanja koja ste dobili za film, šta je ono što smatrate njegovim najvećim adutom?

KUSTURICA: On vrijeme i prostor tretira na jedan način na koji je film to činio sedamdesetih. To znači da su sva rekvizita filma kao cirkusa i filma kao pouke uključena u punom smislu te riječi u napor da se kinematografija sa jedne strane danas odvija na nivou Holivuda koji spektakularnim zahvatima najčešće liči na video-igrice, a sa druge film koji postaje sve više utočište za autore koji prave filmove same sebi i vrlo vrijedne poduhvate čine. Između ta dva opozita se stvorio prostor u kome se stvara ideja da film može da bude uzbudljiv, avanturistički čin, ali i estetski u isto vrijeme. To sam ja pokušao da uradim ovdje. Grčevito sam se borio tri godine da bih izdržao i da bi to uopšte moglo da se prevede na jezik jedne priče koja može da privuče veći broj gledalaca. Ta moja velika muka nema direktne autobiografije, ali simbolično ima. Malo se ko u filmu žrtvovao kao ja, malo je ko trošio svoje zarađene pare na vlastiti film, malo je ko i malo je ko, zato mislim da će Banjaluka u pravom smislu te riječi da odreaguje na film.

* GLAS: Posljednjom rečenicom djelimično ste i odgovorili na sljedeće pitanje koje sam željela da Vam postavim. Živimo u vremenu kada se umjetnici bore sa vjetrenjačama i kada su budžeti za kulturu nikad manji, a Vi konstantno radite na novim projektima. Na koji način uspijevate?

KUSTURICA: To je muka koju čovjek mora sa jedne strane da prihvati intelektualno, a sa druge strane praktično. Sad se povećao broj načina na koji film može da se gleda i umjetnost uopšte, od malog telefona, kućnog bioskopa do najvećeg platna, čemu sam ja najbliži. Međutim, sve što vrijedi će izdržati taj otpor vremena, kao nikad do sad. Na vagu će se lako staviti ono što valja i ono što ne valja. Nadam se da će sedamdesete koje su bile vrhunac filma izdržati. Sad postaje svejedno da li je neko napravio dobar film prije dvadeset godina jer je on dostupan u svim formama. On će iz prošlosti da negira sadašnjost svojom veličinom i snagom. Ta ideja prolaznosti koju je pop-art nudio nestala je sa samom prolaznošću koju je i reklamirala, ali kada se sjetite Dostojevskog, pa ga pronađete u svim najznačajnijim filmovima koji dolaze iz Koreje, Kine, ili čitave Azije, onda vidite da prava vrijednost doživljava reformu kroz drugu formu. Hoću da kažem, ko god je napravio dobar film, ne treba da se boji prolaznosti, želio sam da takav bude i ovaj film.

* GLAS: Pišete i komad "Anselmo" koji će premijerno biti izveden ove godine na Jesenjem pozorišnom festivalu na Mećavniku. Kako ste najavili, riječ je o epizodi iz "Don Kihota". Koliko je za Vas pozorište izazov, s obzirom na to da ste većinu stvaralačke energije posvetili filmu?

KUSTURICA: Već sam radio ekranizaciju svog "Doma za vješanje", meni odgovara taj jezik, jezik apstrakcije kome sam ja bliži, nego taj čist dokumentaristički postupak koji film traži. Biće veliki izazov da se u zamračenom prostoru napravi jedna velika maštarija.

* GLAS: Dokle ste stigli sa pripremama za otvaranje Akademije scenskih umjetnosti u Andrićgradu?

KUSTURICA: Akademija konačno počinje da radi ove godine. U junu će biti izbori, vrlo brzo ćemo objaviti konkurs, počinjemo u oktobru ove godine.

* GLAS: Kako komentarišete činjenicu da su studenti filmske režije u Moskvi zatražili da jedna od novootkrivenih planeta dobije ime po Vama?

KUSTURICA: To su dobra djeca.

* GLAS: Kako gledate na današnji položaj Srba, Republike Srpske i srpskog naroda u prelamanju interesa velikih svjetskih sila? Možemo li se izboriti sa tim? Je li nam izlaz na Istoku ili Zapadu ili i jedno i drugo?

KUSTURICA: Moramo. Nema nema druge. Mi smo definisani davno i nama taj opstanak, kroz kulturno, političko i djelovanje našeg jedinstva treba da bude doprinos evropskoj i svjetskoj civilizaciji. Mi ćemo stajati na svom putu, a taj put je određen ne samo našom religijom, već svim našim civilizacijskim dometima koje smo postigli kroz nauku, sport, umjetnost. To što postoje različite strategije, što postoje ljudi koji žele da unište našu kulturu kao što je Bakir Izetbegović, mi ćemo tome da se odupremo i da opstanemo kao što smo to uvijek činili. Samo što će ta cijena ispostavljena, uobičajeno biti visoka za nas u nekom završnom računu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.