Do ognjišta nema puta

Glas Srpske 13.07.2007 00:00

Mnogo ljudi želi da se vrati u Hrvatsku, ali to im nije omogućeno. Odbor je predložio da predstavnici Srpske u zajedničkim organima preduzmu mjere da bi počelo sprovođenje sporazuma potpisanih između BiH i Hrvatske, istakao Mihajlica

RASPUŠTANjE kolektivnih alternativnih smještaja i rješavanje problema izbjeglica iz Hrvatske, prema mišljenju članova Odbora za zaštitu prava izbjeglica, raseljenih lica i povratnika pri republičkoj Narodnoj skupštini, treba da budu među prioritetnim zadacima nadležnih. Predsjednik Odbora Milanko Mihajlica istakao je poslije sjednice Odbora u srijedu da konačno treba sprovesti zaključak koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila u aprilu, u kojem se traži da se raspuste svi vidovi kolektivnog i alternativnog smještaja u Srpskoj. Pomoćnik republičkog ministra za izbjeglice i raseljena lica Drago Vuleta rekao je da je u toku sprovođenje CEB-a, odnosno razvojnog programa Savjeta Evrope, u okviru kojeg će biti obnovljene kuće povratnika. - Prioritet u ovom programu imaju korisnici kolektivnih centara i planiramo da zbrinemo 420 porodica do polovine sljedeće godine - istakao je Vuleta. Dodao je da u ovakvom smještaju ima porodica koje žele da budu smještene u socijalno-gerijatrijskim domovima. - Zato pokušavamo da iznađemo novac za izgradnju takvih domova i ustanova. Očekujemo da bi do kraja sljedeće godine mogli da riješimo pitanja korisnika kolektivnih alternativnih smještaja - naglasio je Vuleta. Odbor predlaže Vladi Republike Srpske da se sva ministarstva uključe u rješavanje problema izbjeglica, raseljenih lica i povratnika. - Na primjer, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede bi moglo da kroz razne podsticaje pomogne ovim ljudima koji žive od poljoprivrede. Naravno, svako od ministarstava može da na određen način izdvoji sredstva za rješavanje problema - rekao je Mihajlica. Prema njegovim riječima, Odbor smatra da je potrebno i da se opštine više uključe u rješavanje problema ovih građana. Kada je riječ o izbjeglicama iz Hrvatske, Odbor je zaključio da postoje obaveze koje treba da preduzmu nadležne institucije Srpske i BiH s jedne i vlasti Hrvatske s druge strane. - Značajan broj građana želi da se vrati na svoja prijeratna ognjišta u Hrvatsku, ali suočavaju se određenim problemima. Odbor je predložio da predstavnici Srpske u zajedničkim institucijama preduzmu neophodne mjere da bi, u skladu sa Sarajevskom deklaracijom donesenom u januaru 2005. godine, počelo sprovođenje sporazuma potpisanih između BiH i Hrvatske - istakao je Mihajlica. On je dodao da ima problema u primjeni pojedinih sporazuma, a postoji i potreba za potpisivanjem nekih novih sporazuma. - Tako bi se omogućilo ljudima koji žele da se vrate u Hrvatsku da regulišu pitanja državljanstva, povrata stanarskih prava i druga - rekao je Mihajlica. Drago Vuleta naglasio je da posebne probleme imaju državljani BiH koji su do rata živjeli i radili u Hrvatskoj, a koji prema važećim zakonima nemaju pravo na izbjeglički status. Milanko Mihajlica naglasio je da je većina udruženja koja se bavi problemima ovih ljudi tražila da i oni imaju ista prava kao i izbjegla i raseljena lica u Srpskoj, dok se ne omogući rješavanje njihovih problema. S. MILETIĆ MAPA PUTA Drago Vuleta je ocijenio da je ključ rješenja problema izbjeglica iz Hrvatske u Mapi puta, koja je određena Sarajevskom deklaracijom. - Predviđeno je da tu mapu usvoje BiH, Hrvatska i Srbija. Srbija i BiH to su uradile, ali Hrvatska je ostavila otvorena dva pitanja koja nisu unesena u Mapu puta. To su pitanja stanarskih prava i konvalidacije radnog staža - istakao je Vuleta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.