Boris Malagurski: Zajedno moramo promeniti svet

Svjetlana Tadić
Boris Malagurski: Zajedno moramo promeniti svet

Sarajevo isuviše troši energiju na "sećanje na zločine", kampanje "Ne zaboravimo Srebrenicu" i slično, gde političari ubiru poene, a produbljuju jazove.

Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" mladi srpski režiser Boris Malagurski, autor filma "Težina lanaca" koji uz dozu ironije i crnog humora govori o raspadu Jugoslavije i interesima SAD u tom procesu.

* GLAS: Živjeli ste u Kanadi, kako ste došli na ideju da snimate film o raspadu Jugoslavije?

MALAGURSKI: Donedavno sam živeo u Kanadi, a motiva za snimanje filma o raspadu Jugoslavije je bilo mnogo. Pre ovog filma sam napravio dokumentarac o kršenju ljudskih prava Srba i ostalih nealbanaca na teritoriji Kosova i Metohije, odnosno film je analizirao posledice jedne pogrešne politike zapada prema Srbiji i srpskom narodu. Međutim, imao sam potrebu da saznam zbog čega se raspala bivša država, država u kojoj sam rođen, te sam počeo da istražujem tu temu iz svih mogućih uglova. Dobio sam i jedan ekskluzivan snimak od Jezdimira Miloševića iz Mirovne akcije humanista na kojem se Srbi i Muslimani opraštaju u suzama u selu Vrhbarje kraj Sokoca nakon Dejtonskog sporazuma. Prikazao sam i priče o Srđanu Aleksiću iz Trebinja, Josipu Kiru iz Osijeka i Milanu Levaru iz Gospića, ljudima koji su se suprotstavili ratnom vihoru i odlučili da budu pravi ljudi u nehumanim vremenima. Ipak, sve te priče je trebalo staviti u širi kontekst dešavanja na Balkanu, jer se mora uzeti u obzir da je rat produžetak politike drugim sredstvima, dok je politika produžetak ekonomije drugim sredstvima. Ekonomski uzroci raspada Jugoslavije su detaljno analizirani u filmu "Težina lanaca", a zaključak se svodi na to da je zapad imao najveći interes da se država raspadne na način na koji se raspala, kako bi od nas napravili banana republike, odnosno ekonomske i geopolitičke kolonije.

* GLAS: Snimili ste film i o Kosovu i Metohiji, koju je njegova osnovna poruka?

MALAGURSKI: Poruka filma "Kosovo: Možete li zamisliti?" je svakako da su malobrojni Srbi i ostali nealbanci koji žive na Kosmetu u veoma teškoj situaciji, da je sada gotovo nemoguće u potpunosti ostvariti naše interese u južnoj srpskoj pokrajini, ali da nikada ne smemo da prihvatimo ideju da Kosovo više nije naše, jer ništa nije izgubljeno dok mi ne priznamo da je izgubljeno. Danas je Amerika sila broj jedan i ima daleko veći uticaj od nas, ali dok god se odupiremo propagiranju onoga što zapadne diplomate zovu "realnosti na terenu", mi imamo legitimno pravo da povratimo ono što je naše. Možda se to još dugo neće desiti, ali moramo čuvati svest o tome zbog čega je Kosmet važan faktor našeg nacionalnog identiteta. Ovo sam, međutim, preneo i zapadnoj publici kojoj možda nije sasvim jasno zašto mi toliko insistiramo na frazi "Kosovo je Srbija".

* GLAS: Završavate i film o Beogradu, o čemu se radi?

MALAGURSKI: Posle filma o Kosovu koji analizira posledice loše politike, pa filma "Težina lanaca" koji objašnjava uzroke te politike, poželeo sam da zapadu predstavim i nešto što nema veze sa politikom, sa ciljem da građani zapadnih zemalja požele da posete srpsku prestonicu, koja je svakako odskočna daska za mnoge druge destinacije širom Srbije, Republike Srpske i Crne Gore. Kroz priče iz istorije i današnjice, publika će imati priliku da se upozna sa starim srpskim običajima i novim trendovima koji čine naš narod jedinstvenim u svetu.

* GLAS: Kakvi su Vaši dalji planovi poslije filma o Beogradu?

MALAGURSKI: Uporedo radim na dokumentarcu koji se bavi incidentom vezanim za stradanje francuskog državljanina Brisa Tatona u Beogradu 2009. godine. Taj događaj su pratile mnogobrojne kontroverze, a jedan mladić, Stefan Veličković, inače moj vršnjak, osuđen je na 12 godina zatvora za ubistvo iako je dobijao kaznu za nepropisno parkiranje u trenutku kada se dešavala tuča navijača Partizana i Tuluza na Obilićevom vencu. Četrnaest navijača Partizana je osuđeno na ukupno 240 godina zatvora za ubistvo Brisa Tatona. U isto vreme takozvana "Gnjilanska grupa", devetorica pripadnika OVK koji su ubili preko 32 civila, osuđena na 110 godina zatvora. I ne, nisam navijač. Čak nikad nisam ni bio na fudbalskoj utakmici. Samo želim da bude pravde i boriću se do kraja života da učinim sve što mogu kako bi svet u kojem živimo bio makar malo pravedniji. A za to je neophodno da se promeni svest ljudi, da se stvori kritična masa onih koji su spremni da preduzmu inicijativu i promene stvari nabolje. To moramo učiniti svi zajedno.

* GLAS: Pratite li političku i ekonomsku situaciju u BiH?

MALAGURSKI: Trudim se da budem što bolje obavešten, ali je teško izvesti generalne zaključke o situaciji u BiH, s obzirom na to da one nisu iste za oba entiteta. Republika Srpska je daleko ispred Federacije BiH u ekonomskom smislu, a rekao bih da su i političari u Banjaluci razumniji od onih u federalnom Sarajevu. Nekako mi se čini da Sarajevo isuviše troši energiju na "sećanje na zločine", kampanje "Ne zaboravimo Srebrenicu" i slično, gde političari ubiraju poene, a produbljuju jaz između naroda u BiH. To je veliki znak političke nezrelosti, jer kad političari ne umeju da reše stvarne probleme svojih građana, oni pokušavaju da ih emotivno driblaju, u nadi da će građani zaboraviti na svoje probleme. Ipak, mislim da je građanima dosadilo da slušaju te priče i da će vremenom shvatiti da moraju da se osveste i preduzmu inicijativu da promene sistem nabolje.

Planovi

* GLAS: Planirate li da snimate film i o dešavanjima u Bosni i Hercegovini?

MALAGURSKI: Mogu reći da imam namere da se pozabavim temama vezanim za dešavanja u BiH, ali u ovom trenutku ne mogu više od toga da kažem. Rado ću vam pričati nešto više o tome negde u maju.

Biografija

Srpski režiser Boris Malagurski rođen je 1988. godine, živio i studirao je u Kanadi filmsku režiju na UBC Univerzitetu "Britiš Kolumbija" u Vankuveru i već prvim filmom "Kosovo: Možete li zamisliti?" 2009. godine osvojio kritiku, koja ga je proglasila najboljim filmom na danima filma "Britiš Kolumbije".

Film "Težina lanaca" je drugi film Malagurskog koji potpisuje u svojstvu producenta, scenariste, snimatelja, reditelja i montažera, a izbor tema i izvjesna doza ironije i crnog humora, karakteristični za filmove Majkla Mura, doprinijeli su da ga publika nazove "srpskim Majklom Murom".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana