Bogata Katalonija želi da živi sama

Bogata Katalonija želi da živi sama 22.07.2010 13:00 | Dragana Ćosić

Katalonija, pokrajina koja stvara četvrtinu bruto društvenog proizvoda Španije i u kojoj živi oko sedam miliona od oko 47 miliona stanovnika te zemlje, ponovo je na nogama.

Više od milion i po Katalonaca, nezadovoljnih odlukom Ustavnog suda da poništi odredbe Statuta Katalonije i tako zabrani ovoj autonomnoj pokrajini da sebe naziva državom, okupilo se proteklog vikenda na ulicama Barselone.

U parlamentu u Madridu Statut Katalonije usvojen je 2006. godine, a na referendumu su ga prihvatili i Katalonci.

Ustavni sud je, poslije četvorogodišnjeg procesa, po žalbi opozicione Narodne partije, osporio nekoliko ključnih članova katalonskog Statuta.

Najviši sud u Španiji 9. jula donio je odluku da pojam "država", kojim se Katalonija definiše u Statutu, nije pravno valjan jer ustav poznaje samo jednu državu - Španiju. Sud je, takođe, odlučio da katalonski jezik ne treba da ima prednost u odnosu na španski kastiljanski jezik.

Osim toga, sud je poništio odredbu o katalonskom savjetu sudstva kao i o garantovanom minimalnom prenosu novca iz španskog budžeta u kasu pokrajinske vlasti.

Statut uživa podršku većine političkih partija u Kataloniji. Njegovo donošenje bilo je jedna od prvih inicijativa socijalističke vlade premijera Hosea Luisa Rodrigeza Sapatera.  

Proteste na ulicama Barselone zbog odluka suda predvodili su predstavnici svih katalonskih partija osim "Narodne", uključujući i katalonske socijaliste, čiji je lider Hose Montilja na čelu tripartitne koalicione vlade u kojoj se jedna od stranaka, Republikanska ljevica, otvoreno zalaže za nezavisnost Katalonije.  

Uz mnoštvo katalonskih zastava na ulicama su viđeni i transparenti koji prizivaju nezavisnost Katalonije, a na nekima je pisalo "Mi smo nacija", "Katalonija nije Španija", "Ne želimo presude, želimo nezavisnost" i "Kradu nam svakog dana 60 evra".

- Ova demonstracija je početak nezavisnosti koju želimo za našu zemlju - rekao je jedan katalonski student.

Poriv Katalonaca za većom autonomijom prije svega počiva na tome da kao bogata pokrajina finansiraju ostale manje razvijene dijelove Španije tako da neminovno dolazi do sindroma "gdje je naš novac".

Osim toga, Katalonija je prošla i surov period za vrijeme vladavine generala Fransiska Franka, od 1939. do 1975. godine, kada je bila zabranjena upotreba katalonskog jezika, kao i svaka izdavačka djelatnost na tom jeziku.

Odluka suda da se ukine odredba o katalonskom jeziku naročito vrijeđa Katalonce, jer, prije svega, to nije neka novina budući da je širom Katalonije mnogo dvojezičnih natpisa - od onih u metrou do javnih institucija.

Mnogi su nedavne proteste uporedili s istorijskim maršom iz 1977., kada su Katalonci, poslije 40 godina pod Frankom, tražili novi statut i veći stepen autonomije.

Veliki protest u Barseloni dodatno je iskomplikovao krizom oslabljenu poziciju premijera Hozea Luisa Sapatera. Naime, donošenje statuta Katalonije bila je jedna od prvih inicijativa Sapaterove socijalističke vlade, a sam premijer obećao je podršku tom aktu.

Katalonska stranka Konveregencija i unija, koja nije koalicioni partner, ali pruža podršku manjinskoj vladi Sapatera, sada prijeti da će povući podršku.

Iz Madrida je najavljeno da će se ovih dana susresti Sapatero i Hose Montilja, predsjednik takozvanog katalonskog Đeneraliteta, odnosno pokrajinske vlade Katalonije.

List "Pais" prenosi da će Sapatero i Montilja razgovarati o spornoj odluci Ustavnog suda, ali Montilja nije želio da kaže detalje, kao ni da li je premijer ljut zbog demonstracija na ulicama Barselone.

- Ne želim da izigravam ni portparola ni posrednika Sapatera - istakao je Montilja i dodao da je istina da "postoji problem Katalonije koji ujedno predstavlja i problem za cijelu Španiju i sve političke snage".

Katalonija je mediteranska oblast u Španiji koja ima sopstveni jezik i posebnu kulturu, a u odnosu na ostale španske regione izdvaja se i po znatno većem bruto društvenom proizvodu i samim tim i boljem životnom standardu građana.

Inače, Katalonija je jedna od 17 autonomnih regiona Španije. Smještena je na sjeveroistoku Pirenejskog poluostrva. Površine je 32.114 kvadratnih kilometara, graniči s Francuskom i Andorom na sjeveru, na istoku sa Sredozemnim morem, na jugu sa Zajednicom Valensija i na zapadu s Aragonijom. Obala Katalonije duga je oko 580 kilometara.

Prema službenim podacima, Katalonija je 1. januara 2005. godine imala 6.995.206 stanovnika, što predstavlja 15,8 odsto ukupnog broja stanovnika Španije, a u metropolitanskom području Barselone živi više od polovine stanovnika. U Kataloniji su 6,8 odsto od ukupnog broja stanovnika imigranti.

Katalonija ima razvijenu saobraćajnu infrastrukturu. Premrežena je autoputevima i cestama, te željezničkim prugama. Ima četiri aerodroma, a glavne pomorske luke za vazdušni i trgovački saobraćaj su Barselona i Taragona. Katalonija ima mrežu puteva dugu oko 12.000 kilometara, od čega su 962 kilometra autoputevi.

Na području Katalonije izgrađena je prva željeznička pruga uopšte na Pirinejskom poluostrvu.

Katalonska vlada najavila je izgradnju novih 1.100 kilometara pruga koje će biti završene do 2026. godine, a ova investicija vrijedna je 25.000 miliona evra.

Jezik

Katalonska vlada sprovodi politiku promovisanja katalonskog jezika. U školama se predaje djelimično na katalonskom, a djelimično na španskom, u regionalnoj upravi govori se na katalonskom, regionalni mediji su uglavnom na katalonskom, a u poslovanju se traži da su sve informacije (meniji u restoranima, posteri, katalozi…) na katalonskom.

Rezultat tog napora je da katalonski postaje dominantan na službenoj, ali i na akademskom nivou. Zagovornici ove politike tvrde da je ovakav pristup potreban kako bi se zaštitio njihov jezik pred imigrantnima i doseljenicima iz drugih dijelova zemlje koji njime ne govore.

Prema podacima iz 2001. godine, 95 odsto Katalonaca razumije katalonski, a u svakodnevnom govoru ga koristi 50,1 odsto stanovništva.

Barselona je jedan od glavnih središta španske izdavačke industrije i glavno središte izdavaštva na katalonskom jeziku.

Fudbal

U jednom danu žitelji Katalonije su se bar za trenutak podjednako osjećali s jedne strane kao Španci, a s druge kao Katalonci. Masovni protest na ulicama Barselone bar za jedno veče ublažen je pobjedom Španije na Svjetskom prvenstvu u fudbalu. Odjednom su se na trgu Katalunja u centru Barselone pojavile i španske zastave u moru žuto-crvenih zastava Katalonije.

Ipak, žitelji Katalonije ne odustaju od svojih političkih zahtjeva, pa su u euforiji isticali da je sedam od jedanaest igrača u timu Španije došlo upravo iz katalonskih klubova, kao i da su oni "i Španci i Katalonci".



© Glas Srpske 2012 ISSN 2303-7385 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica