Žrtve ne smiju biti zaboravljene

Poručeno je to juče iz Spomen-područja Donja Gradina, gdje je uz prisustvo više hiljada ljudi služen parastos, položeni vijenci i zapaljene svijeće povodom 70. godišnjice od proboja jasenovačkih logoraša i obilježen Dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini.

Golgota nedužnih

Pero Rodić iz sela Vrekinje, nadomak Kozarske Dubice, imao je tek četiri i po godine kada je sa majkom, tri sestre i bratom zarobljen i odveden u logor Cerovljane, zatim u Jasenovac, a potom u logor Bjelovare. Muke i velike patnje starina pamti i danas i kroz suze se prisjeća prošlosti. I pored košmara koji ga prate, svake godine dolazi u Donju Gradinu da oda poštu stradalima.

- Strah i glad trajali su danima. Noću bi se prolamali jauci, koji me i dan-danas bude - kazuje Rodić.

Ipak, najviše mu se u sjećanje urezala smrt jedne djevojčice.

- Išli smo u koloni, okruženi stražarima od Pakraca prema Daruvaru kada smo opazili jabuku pokraj puta. Bio je kraj avgusta pa su jabuke bile svuda opale oko stabla i sijale u travi. Djevojčica, negdje mojih godina, potrčala je iz kolone da uzme jednu jer je bila gladna. Ustaša ju je tad zgrabio za kosu i zaklao - priča drhtavim glasom i dodaje da je i on bio krenuo za tom nesrećnom djevojčicom, ali ga je majka povukla za ruku, a jedan od stražara koji je to opazio udario ga je kundakom puške i vratio u kolonu.

Slobodan Grujičić iz sela Mašići, opština Gradiška, jedan od najmlađih logoraša iz Drugog svjetskog rata, rekao je da je prošao pakao u jasenovačkom logoru, kao i u Staroj Gradišci, Jablancu i selu Mlaka, gdje je prilikom zarobljavanja dobio i broj oko vrata.

- U Jasenovcu smo bili u vagonima, a odatle su nas premjestili u Sisak iz kojeg sam kasnije pušten kući na osnovu pisma moga oca, koji je bio zarobljen i odveden u Njemačku - rekao je Grujičić.

Mračna strana ljudske vrste

Predsjednik RS Milorad Dodik i premijer Srbije Aleksandar Vučić zajedno su juče položili vijence na Grobnom polju “Topole” u Spomen-području Donja Gradina.

Vijence su položili i predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, predsjednik Narodne skupštine RS Nedeljko Čubrilović, kao i delegacije vlada Srpske i Srbije, Vijeća naroda RS i Parlamenta BiH.

- Donja Gradina je mjesto velike tuge, leleka, plača i jauka, koje ne smije nikada nestati iz naših duša i koje se ne smije zaboraviti - naglasio je Dodik i poručio da Srbi nikome ne prijete osvetom, ali da neće ni zaboraviti ovaj ustaški zločin, niti o njemu ćutati. Istakao je da se dostojanstveno obilježava 70 godina od proboja logoraša iz logora smrti i podsjetio da je u sistemu logora Jasenovac ubijeno više od 700.000 ljudi, od kojih najviše Srba.

- Sloboda je danas jedina želja svih nas i slobodu moraju da razumiju svi oni koji danas pokušavaju da kreiraju način našeg života ovdje. Sloboda je bila na usnama onih koji su stradali, jer su je željeli i nama su nekako doviknuli da branimo naša nacionalna obilježja, naš jezik, pismo i našu krsnu slavu - istakao je Dodik. Dodao je da je od velike važnosti to što su se najviši predstavnici RS i Srbije okupili u Donjoj Gradini, mjestu srpskog stradanja, i da su odatle uputili poruke mira.

Vučić je istakao da je Donja Gradina srpski Jad Vašem i mjesto najvećeg stradanja, ali i postojanja srpskog naroda.

- Ovde je na najmonstruozniji način vršeno sistematsko likvidiranje civila, članova pokreta otpora, pripadnika srpskog, jevrejskog, romskog i drugih naroda, žene, dece, starih i bolesnih - podsjetio je Vučić.

Naglasio je da je u Donjoj Gradini i Jasenovcu mračna strana ljudske vrste ispisala svoje najstrašnije stranice.

- Ovde na ovom mestu pokušali su da istrebe nas Srbe, našu veru srpsku pravoslavnu i zatru naše ćirilično pismo - rekao je Vučić i podsjetio na monstruozno stradanje najmanje 20.000 djece u Jasenovcu i na sudbinu starca Vukašina iz sela Klepci kod Čapljine, koji je razularenom krvniku poručio: “Samo ti, dijete, radi svoj posao”.

Naglasio je da o obimu zločina u Jasenovcu istovremeno govori i činjenica da se i 70 godina od proboja jasenovačkih logoraša još obavljaju istraživanja, opisuju i identifikuju žrtve.
Na Grobnom polju “Topole”, koje se sastoji od 41 masovne grobnice, vijence su položili i izaslanik predsjednika Srbije Oliver Antić, potpredsjednik Skupštine Srbije Igor Bečić, kao i delegacije preživjelih jasenovačkih logoraša Srbije i logoraša Drugog svjetskog rata iz RS. Vijence su položile i delegacije Države Izrael, generalni konzul Srbije u RS Vladimir Nikolić, te ambasadori u BiH Srbije Stanimir Vukićević, Ruske Federacije Petar Ivancov, Velike Britanije Najdžel Kejsi, SAD Morin Elizabet Kormak, te predstavnici ambasada Rumunije, Mađarske, Slovačke i Holandije, kao i otpravnici poslova ambasada Italije i Crne Gore u BiH. Vijence su položili i predstavnici Misije OEBS-a, Kancelarije visokog predstavnika i Kancelarije EU u Banjaluci. Poštu žrtvama polaganjem cvijeća i vijenaca odali su i predstavnici Srbije, Hrvatske i Crne Gore, delegacija grada Modina iz Izraela i grada Banjaluka, te opštine Kozarska Dubica.

Šef Predstavništva RS u Izraelu Arie Livne poručio je da mladi treba da znaju i zapamte šta se desilo njihovim precima u logoru Jasenovac.

Gradonačelnik izraelskog grada Modina Haim Bivas poručio je da je vječna obaveza podsjećati na žrtve holokausta u svijetu i genocida u logoru Jasenovac.

- Jevrejski i srpski narod zadesio je holokaust i genocid, što je tragedija koja nije bez presedana u istoriji ova dva naroda - istakao je Bivas.

Američki ambasador u BiH Morin Elizabet Kormak poručila je da je njeno srce sa žrtvama strašne tragedije koja se dogodila na ovom mjestu i sa njihovim porodicama.

- Misli naroda SAD, takođe, su sa njima - dodala je ona.

Nakon polaganja vijenaca na grobnom polju “Košute” episkop banjalučki Jefrem služio je parastos i pomen svim nevino stradalim žrtvama. Glavni rabin Jevrejske zajednice u Srbiji Isak Asiel i predsjednik Svjetskog parlamenta Roma Dragoljub Acković predvodili su molitve na jevrejskom i romskom jeziku.

Nakon obraćanja zvaničnika program komemorativnog skupa nastavljen je memorijalnom akademijom “Tražim pomilovanje”.
Direktor Javne ustanove “Spomen-područje Donja Gradina” Milorad Bukva rekao je da je ova javna ustanova upriličila i izložbu o sistemu logora iz Drugog svjetskog rata i izdala knjigu o posljednjim jasenovačkim logorašima.

Logor Sisak

Slika: donja gradina memorijalni skup (55)

Otrgnut od djetinjstva bio je i Božo Vidačković. Sa osam godina zarobljen je na Kozari, odakle su ga odvojili od majke i poslali u logor. Sa dva brata i sestrom odveden je u Sisak.

- Strahote su to bile, dijete moje, strahote… Ne možete ni da zamislite kakvi su jauci kad djecu odvajate od roditelja. Jauci sve dok ih glas ne izda. Teško mi je i poslije toliko godina da pričam o tome - prošaputa starina pa se zaplaka. Drhtavom rukom obrisa oči i čelo. Zastade na trenutak pa iz unutrašnjeg džepa jakne izvadi nekoliko blijedih fotografija na kojem je logor Sisak. To je, veli, taj dječiji logor koji nikada ne smije da se zaboravi.

Iz kandži smrti izbavio ga je, kako kaže, neki Hrvat, koji ga je uzeo i za slugu, dok su sva njegova braća stradala u logoru.

Sistem logora

Dan sjećanja na žrtve Jasenovca obilježava se povodom oslobađanja ustaškog konclogora Jasenovac, jednog od najvećih i najstrašnijih logora smrti u Evropi.
Kao datum obilježavanja uzet je 22. april - dan kada je grupa od 1.075 preostalih logoraša na taj datum 1945. godine krenula u proboj iz logora Jasenovac, a samo njih 127 se domoglo slobode. Sistem logora smrti NDH obuhvatao je oko 80 logora, a onaj u Donjoj Gradini, kao najveće stratište u sistemu koncentracionih logora Jasenovac, formiran je u avgustu 1941. godine.

Delegacije

Zajednički vijenac položile su delegacije Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila RS, SUBNOR-a, Saveza logoraša RS, te Saveza organizacija i udruženja ratnih vojnih invalida RS. Vijence su položile i delegacije Oružanih snaga BiH i Trećeg pješadijskog RS puka OS BiH, Jevreja iz BiH i Roma iz Srpske i Srbije, kao i brojne druge delegacije i pojedinci.

Milorad Dodik, predsjednik RS

- Mi nismo ovdje došli da prijetimo i nikada nećemo nikome prijetiti osvetom, ali je veoma teško zaboraviti i sebe uvjeriti da treba da ćutimo o ovom zločinu.

• Aleksandar Vučić, premijer Srbije

- Hiljade porodica koje su nestale ne postoje na spiskovima jasenovačkih žrtava. One su izbrisane i time ponovo ubijene, a naše je da to ne zaboravimo i da to ne dozvolimo.

• Arie Livne, šef Predstavništva RS u Izraelu

- Probudili smo se tek posljednjih nekoliko godina i uvidjeli kolika je važnost da buduće generacije učimo o tome šta se ovdje dogodilo.

• Morin Elizabet Kormak, američki ambasador u BiH

- Misli američkog naroda danas su sa žrtvama logora Jasenovac i njihovim porodicama.

• Haim Bivas, gradonačelnik Modina

- Vječna obaveza podsjećati na žrtve holokausta u svijetu i genocida u logoru Jasenovac.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.