Lokalni izbori 2. oktobra, za mandat treba više glasova

Vedrana Kulaga 13.02.2016 16:30

Banjaluka - Glasači će nove lokalne čelnike birati najvjerovatnije 2. oktobra, a oni koji odluče da se kandiduju za gradonačelnike, načelnike i odbornike moraće se više potruditi od dosadašnjih kandidata kako bi došli do vlasti.

Iako među članovima radne grupe, koja je radila na izmjeni izbornog zakonodavstva, nije bilo saglasnosti za krupnije promjene Izbornog zakona, na ovosedmičnom sastanku je dogovoreno tridesetak amandmana čiji je cilj tehničko poboljšanja izbornog procesa. Svi detalji trebalo bi da budu poznati poslije 22. februara, nakon sjednice te radne grupe. Ono što je definitivno poznato jeste da će lokalni izbori biti održani u oktobru, a najizgledniji datum je 2. oktobar, čime su pale u vodu doskorašnje najave da izbora na lokalu ove godine možda i neće biti.

Član radne grupe i poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Lazar Prodanović rekao je da je na sastancima bilo volje da neke stvari budu podignute na viši nivo i da očekuje da će ono što je usaglašeno poboljšati izborni proces u BiH.

- Dopunjena je lista onih koji se ne mogu kandidovati za neke od nivoa vlasti. Osim sudija i pripadnika Oružanih snaga BiH, na tu listu svrstani su i guverner i viceguverner Centralne banke BiH te glavni revizori u institucijama BiH. Oni mogu biti kandidati na izborima samo ako podnesu ostavke na pozicije na kojima se nalaze - kazao je Prodanović.

Jedna od novina koja bi mogla postati dio Izbornog zakona je posebna obuka predsjednika biračkih odbora i njihovih zamjenika i da imovinske kartone kandidati dostavljaju nakon dobijanja mandata i isteka mandata.

- Jasno je da neće biti podizanja izbornog praga sa tri na pet odsto, a ostaje i odredba da vlasništvo nad mandatom ima izabrani predstavnik, a ne politička partija. Iste su i liste, ali je povećan procenat potrebnih ličnih glasova za mandat za sve nivoe vlasti, kao i broj potpisa koji se odnosi na kandidaturu za sve nivoe vlasti i to za skoro duplo - rekao je Prodanović.

Među tridesetak dogovorenih amandmana mjesto je našao i onaj koji se odnosi na kandidaturu koalicija i blokova, a Prodanović kaže da se to mahom odnosi na preciziranje pravila u vezi sa pojačavanjem njihove discipline u smislu odgovornih lica, finansijskih obaveza i drugih pitanja. Prodanović je rekao da nisu razgovarali o stanju u Mostaru s ciljem stvaranja pretpostavki da i tamo u oktobru budu održani izbori, ali se nada da će to i druga otvorena pitanja biti definisana pri konačnom usaglašavanju prijedloga amandmana na sjednici radne grupe zakazanoj za 22. i 23. februar.

Predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH i član radne grupe Ahmet Šantić kazao je da mu se čini da više nema nikakvog spora o tome da li će izbora biti i da bi oni trebalo da budu održani u redovnom terminu - prve nedjelje u desetom mjesecu, odnosno 2. oktobra.

- CIK bi u maju trebalo da donese odluku o raspisivanju i održavanju lokalnih izbora - rekao je Šantić.

Za Šantića je, ipak, razočaravajuće to što radna grupa nije uradila više u vezi sa izborom biračkih odbora. Naglasio je da će neke procedure u vezi sa biračkim spiskovima poput načina unosa rezultata, prije svega, opštinskih izbornih komisija pokušati da riješe podzakonskim aktima.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović je kazao da je potrebna reforma izbornog zakonodavstva i izrazio uvjerenje da izmjene i dopune Izbornog zakona BiH mogu stići u parlamentarnu proceduru i biti usvojene.

- Te izmjene bi trebalo da uključuju i rješenje pitanja funkcionisanja grada Mostara, a popravke zakona su nerazdvojive od odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu "Sejdić i Finci". Vjerujem da je moguće dogovoriti se o tome idućih dana - rekao je Čović.

S ciljem unapređenja i modernizacije izbornog procesa, CIK je prije nekoliko dana organizovao prezentaciju upotrebe naprednih tehnologija u izbornom procesu na kojoj su ugledne svjetske kompanije predstavile opremu koja bi to omogućila. Stav je da su elektronske tehnologije neminovna i skora budućnost u BiH, uz ocjenu da bi uvođenje modernih tehnologija u izborni proces, prvenstveno kada je riječ o prebrojavanju glasova, bio najznačajniji projekat nakon uvođenja pasivne registracije birača u BiH 2006. godine. Jedno od pomagala koje bi moglo biti pred biračima je i elektronska olovka, a iz CIK-a su najavili da će od Savjeta ministara BiH zatražiti formiranje posebne radne grupe za analizu stanja i predlaganje modaliteta uvođenja novih tehnologija u izborni proces u BiH.

Borba protiv korupcije

Na sjednici radne grupe krajem ovog mjeseca trebalo bi da budu definisane i konačne odredbe izmjena i dopuna Zakona o finansiranju političkih partija BiH, koji je razmatran na posljednjem zasjedanju u Čapljini. Utvrđeno je pet amandmana, koji su u skladu sa preporukama Grupe zemalja za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope.