Apetiti rastu, štednje ni na vidiku

Želje rukovodilaca sažete su u dokumentu okvirnog budžeta institucija BiH za period od 2019. do 2021. godine, koji je za sada samo dobio podršku u Savjetu ministara BiH, ali treba i zeleno svjetlo Parlamenta.

Na nivou BiH formirano je 75 institucija, a iz dokumenta je vidljivo da su čelnici zatražili da samo naredne godine dobiju čak 312,2 miliona KM više nego što imaju u ovogodišnjoj kasi, a približne iznose upisali su i za naredne dvije godine.

Ukupni zahtjevi za izdatke za materijal i usluge za narednu godinu iznose 245,5 miliona KM, što je u odnosu na ovogodišnji budžet više za 56,4 miliona KM.

Nadležni su limit za te namjene za iduću godinu ipak postavili na 179,2 miliona KM, što je za 10,7 miliona manje nego ove godine, jer u narednoj nema izbora u BiH.

Povećanje izdataka za materijal i usluge planirano je kod Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) za održavanje softvera, Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA) za održavanje specijalne opreme, vozila, objekata, softvera, te Službe za poslove sa strancima na stavci putni troškovi zbog povećanog broja deportacije migranata.

Procjene govore da će za materijal i usluge u 2020. godini biti izdvojeno 181,6 miliona KM.

- Do toga će doći zbog lokalnih izbora, a više novca će biti u OBA za održavanje opreme i objekata, te kod Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podatka - navedeno je u dokumentu okvirnog budžeta.

Procjenjuje se da će za nabavke u 2021. godini biti dovoljan oko 181 milion, a računi za te namjene će rasti u Kancelariji za veterinarstvo, Graničnoj policiji, Agenciji za istrage i zaštitu, OBA, Sudu BiH i drugim.

Rukovodioci institucija nisu pokazali previše osjećaja za štednju ni kada je riječ o zahtjevima za kapitalna ulaganja. Taj ceh je znatno premašio mogućnosti, a institucije su zatražile više novca za nabavku vozila, opremu za prenos podataka i glasa, rekonstrukciju i investiciono održavanje objekata, obnovu voznog parka, nabavku računara.

U Ministarstvu finansija i trezora BiH ocijenili su da se, kao i ranijih godina, najozbiljniji nedostaci zahtjeva koji su im dostavile institucije ogledaju u lošoj pripremi i shvatanju samog budžeta.

- To je posljedica dosadašnjeg shvatanja budžeta, kao prostog plana potrošnje po kategorijama. Dokumenta programskog budžeta, sa druge strane, prikazuju cijene pojedinih ciljeva korisnika, te rezultate koji se uz taj novac mogu ostvariti. Stoga je za izradu kvalitetnog programskog budžeta potrebno aktivno učestvovanje svih rukovodilaca u okviru institucije - kazali su u ministarstvu.

Iako su određene promjene prisutne, isti su još u velikoj mjeri usmjereni ka trošku, umjesto ka rezultatima ciljeva i politikama djelovanja.

- Važno je napomenuti da je i dalje prisutan problem nedefinisanja ušteda. Za upravljanje finansijama, a posebno u ambijentu globalne krize i pada prihoda, od krucijalne važnosti je pravilno usmjeravanje sredstava. S obzirom na ograničenost budžeta, vlasti moraju uporediti prioritete usluga i aktivnosti javnog sektora, da bi omogućile da najbitniji programi i aktivnosti budu finansirani, sprovedeni na najefikasniji način, te da bude omogućeno poreskim obveznicima u BiH da dobiju vrijednost za uloženi novac - podvukli su u tom resoru.

Osim za materijalne troškove više novca je zatraženo i za bruto plate i naknade, jer je, između ostalog, planirano da institucije BiH od ove do kraja 2021. godine zaposle novih 1.000 radnika. Time će broj zaposlenih premašiti 23.000.

Iz nevladinog sektora godinama upozoravaju na to da je svako novo povećanje javne potrošnje nedopustivo, a podrška za taj stav stiže i iz struke. Ekonomski naglašavaju da su želje jedno, a mogućnosti drugo te da nadležni treba da se “uklapaju” u ono što imaju i da maksimalno štede.

Dio političkih predstavnika u zajedničkim institucijama, mahom iz RS, godinama ističe da je potrebno da konačno bude podvučena crta i da se vidi koje su od njih zaista potrebne BiH, a na koje treba staviti katanac, čime bi se, ističu, ostvarile znatne uštede.

Ukupni zahtjevi za materijal i usluge (u milionima KM)

godine      iznos

2019.          245,5         

2020.          244,5

2021.          230,4

Institucije sa najvećim ukupnim zahtjevima za 2019. godinu

(u milionima KM)

* Ministarstvo odbrane                          +214

* UIO                                                        + 28,2

* Služba za zajedničke poslove               +17,2

* OBA                                                         + 8,2

* Ministarstvo civilnih poslova          + 6,5

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.