Vječni sjaj Snjegova Kilimandžara

Priredila: Aleksandra Glišić
Vječni sjaj Snjegova Kilimandžara

Ouk Park - Ne postoji ništa što se može uporediti sa pisanjem. Sve što radiš jeste da sjediš za pisaćom mašinom i krvariš.

Ovim riječima velikan američke i svjetske književnosti, Ernest Hemingvej, opisivao je ono što je najviše volio da radi, da stvara nove svjetove u svojim djelima. Rođen  21. jula 1899. u Ouk Parku i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1954, poznat je po svojim izuzetnim romanima i novelama, ali i po uzbudljivom životu, koji je 2. jula 1961. okončan samoubistvom.

Među biserima koje je napisao nalaze se "Za kim zvono zvoni", "Sunce se ponovo rađa", "Starac i more", "Zbogom oružje",  "Snjegovi Kilimandžara". Pisac i novinar, bio je pripadnik pariskog udruženja izgnanika dvadesetih godina dvadesetog vijeka i jedan od veterana Prvog svjetskog rata, koji su kasnije bili poznati kao "izgubljena generacija". Dobio je i Pulicerovu nagradu 1953. godine za roman "Starac i more". Svojim posebnim načinom pisanja koji karakteriše škrtost na riječima, nasuprot stilu njegovog književnog suparnika Vilijama Foknera, Hemingvej je značajno uticao na razvoj lijepe književnosti dvadesetog vijeka. Mnogi njegovi romani se danas smatraju klasičnim djelima američke književnosti.

Hemingvej je od oca naslijedio avanturistički duh i nemiran temperament što je vrlo rano odredilo njegov životni put. Nije htio da troši vrijeme na sticanje univerzitetskog obrazovanja. Počeo je da radi kao novinar, otkrio je svoj spisateljski dar i pisanje mu je postalo životni poziv. Ribolov i lov su mu bili omiljeni hobi. Kad god je putovao, a bio je strastveni putnik, obavezno je nosio tri stvari: udice, pušku i pisaću mašinu. Fizički snažan, radoznao i žedan života, obišao je Evropu, Ameriku, Kinu, Afriku, a živio je u Parizu, Ki Vestu i Havani. Bio je ratni dopisnik, ali i borac, što mu je omogućilo da stekne ogromno iskustvo i skupi solidnu građu za svoje pisanje.

Godine 1950. izašao je roman "Preko rijeke pa u šumu", koga je kritika proglasila najslabijim djelom Ernesta Hemingveja. To je pogodilo pisca koji je 1952. objavio roman "Starac i more" i njime zadobio nepodijeljena priznanja kritike.

"Pokretni praznik"

Posthumno je 1964. godine objavljena memoarska proza "Pokretni praznik" o životu u Parizu i "izgubljenoj generaciji". Postoji međunarodna konferencija o životu i djelu Ernesta Hemingveja koja je 17. put održana 2016. godine u Čikagu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana