Novo svjetlo na Venclovićev lik
banjaluka - Knjiga "Venclovićev sentandrejski bukvar 1717", koja sadrži fototipsko izdanje sa raščitanim tekstom i prevodom na savremeni srpski jezik, te rukom pisani srpsko-slovenski bukvar, promovisana je u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske u Banjaluci.
Značajno djelo za srpski jezik, kulturu i istoriju, koje su priredili profesori Dimitrije Stefanović i Tomislav Jovanović u izdanju Radionice "Venclović", koja funkcioniše u sklopu Kulturnog i dokumentacionog centra Srba u Mađarskoj, predstavljeno je u utorak uveče.
- Prvi dio izdanja sadrži na više načina saopšteni i na savremeni srpski jezik prevedeni tekst najstarijeg rukopisnog bukvara kod Srba. On je, prema nepotpisanom skriptoru, ispisan 1717. godine - rekao je Stefanović.
Drugi dio izdanja sadrži popratne studije i načela izdanja, iza kojih slijede rezimei na mađarskom i engleskom jeziku.
- Bukvar na početku učeniku objašnjava kako pravoslavni hrišćanin treba da se krsti, nakon čega slijedi azbuka sa različitim tipovima pisama. U bukvaru se uvježbava čitanje slogova i riječi, pa i rečenica, a veliki dio sadržaja posvećen je raznim molitvama i poukama i učenjima starih crkvenih pisaca - istakao je Stefanović.
Nada se, kako je rekao, da će ovo izdanje na kojem je radio otprilike četiri godine, dati podsticaj daljim istraživanjima onih tema kojima će se dati više svjetla na nepoznate dijelove životnog puta i stvaralaštva Gavrila Stefanovića Venclovića, čime će se pokazati njegovo pravo mjesto.
U ime izdavačke kuće Radionica "Venclović" govorio je direktor kulturnog i dokumentacionog centra Srba u Mađarskoj Milan Đurić.
- Kada je došlo do priče da se ovo djelo objavi kod nas bilo je vrlo interesantno, jer se naša radionica zove "Venclović". Potrudili smo se oko knjige, prije svega, jer je to delo iz Sentandreje, a posebno, jer je lik Gavrila Stefanovića Venclovića vrlo interesantan - kazao je Đukić.
Djelo koje je objavljeno 2013. godine među prvima je u ruke uzeo Raša Popov.
- Knjiga je izazvala interesovanje, naročito onih koji se bave naučnim radom, ali i onih koje zanima srpska istorija, odnosno, taj deo istorije koji nije toliko promovisan - zaključio je on.
Najneobičnija figura
O liku i djelu Gavrila Stefanovića Venclovića posebno je govorio profesor banjalučkog Filološkog fakulteta Duško Pevulja. Rekao je da je Gavrilo Stefanović Venclović jedna od najneobičnijih figura srpskog 18. vijeka, koji je napisao 20.000 rukopisnih stranica, od kojih pola na srpsko-slovenskom, a pola na narodnom jeziku.
- Venclović je praktično prvi pisac koji je prije Vuka Karadžića napravio obiman opus na narodnom jeziku. Njegov narodni jezik se razlikuje od Vukovog zato što se u njemu nalaze brojne lekseme iz srpsko-slovenskog, našeg jezičkog nasljeđa - kaže Pevulja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
