Labudu Dragiću Svetozar Ćorović
Bileća/ Gacko - Tradicionalno, krajem septembra, Gacko i Bileća žive u znaku Vladimira Ćorovića, kulturnog stvaraoca, koji je i te kako zadužio Hercegovinu.
Žiri "Ćorovićevih susreta" je odlučio da ove godine nagradu "Vladimir Ćorović" za životno djelo dodijeli profesoru dr Zoranu Lakiću, redovnom članu SANU, dok je dobitnik nagrade "Svetozar Ćorović" književnik Labud Dragić za knjigu "Kukavičja pilad". Iako je i prethodnih godina bio u užem izboru za ovu prestižnu nagradu, Dragiću je ove godine pošlo za rukom da je u konkurenciji od preko 60 proznih djela i dobije. On je istakao da veoma cijeni priznanje, jer su ovu nagradu prije njega dobili neki od najznačajnijih srpskih pisaca.
- Volim što se to događa ovdje na ovom prostoru u Hercegovini, na izvoru najljepšeg što je u srpskom jeziku. Hercegovina ima neku svoju prirodnu otmenost i u pejzažu i u svjetlosti i u vazduhu, u ljudima, u licima, u govoru, u ophođenju. Postoji tu neki viši nivo ljudskosti i čojstva, neke topline, neke plemenitosti. Ja sam prosto zadivljen da jedno tako malo mjesto koje nema svoju privredu svake godine smogne snage da pravi svetkovinu i da bude žižno mjesto srpske duhovnosti - rekao je Dragić. Poslije dodjele nagrada održan je i skup istoričara u Gacku "Istorija srpske državnosti", o čemu su govorili istoričari iz RS, Srbije, Crne Gore, ali i Rusije, Grčke, Rumunije i Bugarske. U okviru 19. "Ćorovićevih susreta pisaca" - Srpska proza u organizaciji SPKD "Prosvjeta" iz Bileće i Muzeja Hercegovine Trebinje, u galeriji ove ustanove su promovisani ovogodišnji brojevi časopisa za književnost i kulturu "Nova Zora".
Glavni urednik časopisa prof. dr Miloš Kovačević istakao je da se tri broja za 2017. godinu - dvobroj za proljeće i ljeto, te izdanje za jesen - čitaocu ne preporučuju samo kao najaktuelniji izbor srpskog književnog i kulturnog stvaralaštva, već i osvjetljavanjem pitanja koja se tiču statusa samog srpskog naroda, njegovog identiteta, jezika i pisma.
U tom smislu, Kovačević izdvaja blok posvećen takozvanoj trebinjskoj deklaraciji o ćirilici, koji najavljuje budući zbornik radova nastalih na trebinjskom naučnom skupu iz marta ove godine, ali i više od toga - službeni status ćirilice kao jedinog pisma srpskog jezika.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
